Objavljeno 20. srpnja, 2017.
Analitičari: Nezgodno je što se na udaru našao ministar koji dobro radi
Ponuđena ostavka ministra obrane Damira Krstičevića nakon kritike predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović za prekasno uključivanje vojske u gašenje opasnih požara u Dalmaciji prvi je ozbiljniji nesporazum na relaciji Pantovčak - Banski dvori za mandata ove vlade.
Da premijeru Andreju Plenkoviću njezine riječi nisu osobito dobro “sjele” svjedočila je i njegova izava novinarima kako mu “nije jasno na temelju kojih je informacija predsjednica donijela takav zaključak.” Ona se potom ogradila, rekavši kako za kasniji izlazak vojske na teren odgovornost ne snosi Krstičević nego ju “imaju oni koji su na terenu krivo procijenili situaciju i prekasno pozvali u pomoć vojsku te kako je vojska u konačnici odradila jako dobar posao.” Dio javnosti stoga nagađa da bi potencijalna “meta” ove kritike mogao biti i bivši šef SOA-e, a sada Državne uprave za zaštitu i spašavanje Dragan Lozančić, za čiju se smjenu u SOA-i predsjednica iznimno zalagala.
S obzirom na prijašnja iskustva u odnosima predsjednika RH i premijera iz ranijih mandata, predsjedničini i premijerovi različiti pogledi na vanjsku politiku, odnosno na odnose s EU-om i SAD-om, te ranija nagađanja o problemima oko dogovora o kandidatima za veleposlanike, bit će zanimljivo pratiti kako će se dalje taj odnos razvijati.
Sociolog Slaven Letica rekao nam je kako bi bilo dobro da postoji neki standardizirani oblik komunikacije između predsjednika Republike i predsjednika Vlade. Primjerice, da to bude prvi petak u mjesecu ili neki sličan termin, da njih dvoje imaju protokolarno dogovorene kontakte.
- Ne mislim da je to neki veliki nesporazum - komentira Letica trzavice zbog ministra obrane te nastavlja: “Predsjednica je bila u Austriji i dobila je očito neke informacije, ali je poslije to pojasnila. No, ako ne postoji neki standardizirani oblik njihove komunikacije, to bi se moglo ponavljati.” Za činjenicu da je sve rezultiralo ponudom ostavke ministra kaže kako to premijeru Plenkoviću sigurno nije bilo po volji te da bi mu bilo draže da su to predsjednica i on prethodno iskomunicirali. Također ističe i kako nikako nije dobro da se odjek aktualnih, opasnih požara u Dalmaciji na kraju svodi na tu, kako kaže, efemernu priču.
Politički analitičar Davor Gjenero pak smatra kako je za premijera bilo vrlo nezgodno što mu se pod “prekomjernim granatiranjem” našao jedan od ministara koji izrazito dobro radi svoj posao. “S ljudima koji odgovorno rade svoj posao i nastupaju s pozicije 'funkcija je poziv, a ne motivirana nekim karijernim ili egoističnim razlozima' problem bude to što su osjetljiviji od drugih. Netko drugi ne bi reagirao na način na koji je to učinio Krstičević. Tu je jedan sloj pitanje karaktera, a drugi vojnog drila. Predsjednica je njemu pretpostavljena, on je shvatio da je izgubio njezino povjerenje, te se kao 'oficir i džentlmen' odmah povlači. Izjava predsjednice, sada je to posve jasno, bila je adresirana na nekog posve drugog”, kaže Gjenero.
Nesporazuma na relaciji Pantovčak - Banski dvori bilo je i u prijašnjim konstelacijama vlasti. Što zbog eventualnog drukčijeg političkog predznaka, a što zbog taštine ili nerazumijevanja ovlasti.
Igor BOŠNJAK
GJENERO: DISTANCA IZMEĐU PANTOVČAKA I BANSKIH DVORA
- Krstičevićev odlazak ni za koga ne bi bio dobar. To imenovanje je jedno od onih za koja je potrebna suglasnost predsjednice. Već sada se vidi da je nastala distanca između Pantovčaka i Banskih dvora i to ju može samo produbiti. Imenovanje novog ministra ne bi bilo dobro, jer Krstičević je evidentno u to ministarstvo ušao s vrlo razrađenim planom. Formirao je vrlo snažan tim koji ga okružuje i s kojim radi, uspio napraviti pritisak na premijera i ministra financija da poboljšaju proračunsku poziciju svog resora i kreću velike vojne nabave. Sve to bi moglo doći u pitanje ako će se s tom odlukom ići do kraja. A premijer i predsjednica očito trebaju raditi na poboljšanju komunikacije - kaže Gjenero.