Objavljeno 20. srpnja, 2017.
Rast domaćeg ICT sektora najvećim djelom dolazi iz izvoznih aktivnosti
Jedna je uloga ICT-ja razvoj samog sektora, a druga je uloga funkcionalna, u kojoj ICT servisira ostale sektore i državu vezano uz daljnje procese digitalizacije. Istaknuo je to, između ostaloga, Boris Drilo, predsjednik HUP-ICT Udruge jučer na predstavljanju rezultata analize hrvatskog ICT sektora.
Analizu poslovanja hrvatskog ICT sektora za 2016. predstavili su predstavnci Hrvatske udruge poslodavaca, HUP- Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti u prostorijama HUB385, a izradila ju je tvrtka Bisnode.
Analiza je, kako je nadalje istaknuto, pokazala da ICT sektor zapošljava oko 33 tisuće osoba i ostvaruje prihod od 32 milijarde kuna.
Pomoć države
“Iz rezultata analize vidi se da rast sektora najvećim dijelom dolazi iz izvoznih aktivnosti, što znači da je domaći ICT konkurentan i nalazi svoje kupce izvan naših granica. Razina prihoda u Hrvatskoj je ostala nepromijenjena, što znači da se procesi digitalizacije ne ubrzavaju, nego stagniraju, što svakako nije pozitivan pokazatelj. U strukturi ukupnih prihoda, prihodi od izvoza čine 19 posto i dosegli su šest milijardi kuna. Na domaćem tržištu prihod raste za skromnih 3,2 posto, ali se trend rasta nastavlja, što je pozitivno. Razina ulaganja u 2016. godini bila je veća po pitanju investicija u ICT infrastrukturu, što je iznimno važno jer predstavlja osnovu za daljnji rast i razvoj industrije. U razdoblju političke stabilnosti očekujemo veći iskorak u ovom području. ICT sektor je važan za ukupno gospodarstvo RH, jer raste mnogo brže od ukupnog gospodarstva te bi usredotočenost države upravo i trebala biti na takvim sektorima, jer je rast ukupnog BDP-a na razini od dva do tri posto godišnjeg rasta, a ICT industrija godišnje raste četiri posto”, istaknuto je.
„Želimo poručiti kako je turizam kao tercijarna djelatnost važna za naše gospodarstvo, ali bi ipak trebalo staviti fokus na primarne i sekundarne grane koje se razvijaju brzo, među kojima je i ICT. ICT ima potencijal daljnjeg rasta, no bez sluha i pomoći države neće se dogoditi veći multiplikativni efekti koje bi ICT kao industrija mogla polučiti“, zaključio je Drilo.
Navedeno je također da je u prošloj godini stvoreno 1300 novih radnih mjesta, od ukupno oko 33.000 zaposlenih u ICT sektoru.
Pozitivni pomaci
“Telekomunikacije kao sektor doživjele su velike udare, ukinut je roaming i sve je veća konkurencija, ali se unatoč tome na segmentu telekomunikacija također događaju pozitivni pomaci i raste prihod. Što se tiče segmenta ICT proizvodnje, ostvareni su značajni prihodi od 3,9 milijardi kuna, a broj zaposlenih i tu raste te je izvoz dosegao više 60 posto ukupnih prihoda u tom specifičnom dijelu ICT sektora. U segmentu softvera i usluga ostvareno je više od osam milijardi kuna ukupnog prihoda, izvoz raste strelovito, čak 31 posto ukupnog prihoda ostvaruje se na izvoznim tržištima. Izvoz prema zaposlenom također raste, što znači da se usluge mogu bolje naplatiti vani nego kod nas. Računalno programiranje segment je koji je iznimno ovisan o ljudskom kapitalu te rast tog sektora direktno ovisi o raspoloživom broju ljudi”, rečeno je između ostaloga.
„Smatramo da bi trebalo napraviti reviziju industrijske strategije i Strategije pametnih specijalizacija. U razdoblju koje smo promatrali od 2008. do 2016. – ICT sektor generirao je 6000 novih radnih mjesta te 42 milijarde kuna izvoza i stvorio 66 milijardi kuna dodatne vrijednosti za državu, ovo su značajne brojke“, izjavio je Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-ICT Udruge.
Zdenka RUPČIĆ
DO 2025. GODINE 10.000 NOVIH RADNIH MJESTA PROGRAMERA
„Što se tiče simulacija rasta, projekcije su da bi se do 2025. godine moglo napraviti mnogo, posebice ako se nastave trendovi i stope rasta kakve su sada. Mogli bismo do 2025. godine doći do novih 10.000 radnih mjesta programera, samo u podsektoru računalnog programiranja“, zaključuje Balen, i dodaje da bi trebalo dodatno maksimizirati iskorištenje potencijala koja nose EU sredstva koja su raspoloživa i koja se mogu utrošiti u svrhu projekta digitalizacije države kako bi se stvorila temeljna infrastruktura za razvoj digitalnog društva.