Pitanje imena Makedonije i njenog ulaska u NATO moglo bi biti riješeno već ove jeseni, najviše za tri ili četiri mjeseca, pišu RIA novosti, pozivajući se na europske diplomatske izvore.

Bilo je planirano da će Makedonija postati članica u proljeće 2018. godine, a sada se navodi da “NATO nema vremena za gubljenje.”

- Pregovori su naglo ubrzani. Planirano je da budu završeni za tri ili četiri mjeseca, na jesen, i istovremeno će biti rješavano pitanje ulaska Makedonije u NATO savez. Pregovore su ubrzale Sjedinjene Američke Države - naveo je taj izvor.

U lipnju je premijer Makedonije Zoran Zaev izrazio spremnost da se ta zemlja pridruži NATO-u pod privremenim imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, na kojem inzistira susjedna Grčka. Zaev je tada dodao da će tek nakon ulaska u NATO Makedonija nastaviti pregovore o imenu zemlje. Prema njegovim riječima, SAD aktivno radi na ubrzavanju primanja Makedonije u NATO, no dodaje da Grci ne namjeravaju povući svoje zahtjeve. Grčki premijer Alexis Tsipras i dalje poručuje da će njegova zemlja nastaviti blokirati nade Makedonije da se pridruži NATO savezu i Europskoj uniji sve dok se ne postigne konačno sporazum o imenu. Spor između Skopja i Atene o imenu države nastao je nakon osamostaljenja Makedonije 1991. godine.

Grci negiraju stanovništvu Republike Makedonije i njoj samoj upotrebu termina Makedonija, Makedonac i makedonski jezik jer je Makedonija naziv njihove povijesne države (Aleksandar Makedonski) i tvrde da nema nikakve veze sa Slavenima koji su se tu naselili nekoliko stoljeća kasnije. Ovaj sukob i dalje traje zbog čega je službeni naziv republike Makedonije Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, ali se sve češće provlače ideje koje bi mogle okončati sukob oko naziva koji bi zadovoljio obje strane (Sjeverna Makedonija ili Slavenska Makedonija). Makedonski ministar vanjskih poslova Nikola Dimitrov nedavno je za britanski Financial Times rekao da će dogovoreni naziv za kompromis biti stavljen na referendum u Makedoniji, a prethodno će za njega biti tražen konsenzus svih političkih stranaka. List kao moguću varijantu spominje naziv Gornja Makedonija, koji je već predlagan tijekom više od četvrt stoljeća postojanja grčko-makedonskog spora.

Govori se i o nazivima Sjeverna Makedonija i Slavenska Makedonija kao kompromisnim rješenjima. Republika Makedonija ili Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija zauzima 38 posto ukupne površine regije Makedonija. Zbog spora oko imena s Grčkom, Makedonija je primljena u članstvo Ujedinjenih naroda upravo pod imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija. Republiku Makedoniju priznaje pod njenim ustavnim imenom 140 država članica UN-a.

Od čitave grčke argumentacije, kulturno-povijesni dio čini se najprihvatljivijim - ako su današnji stanovnici Republike Makedonije slavenskog podrijetla, jasno je da nikakve veze nemaju s antičkom Makedonijom i Aleksandrom Velikim (Makedonskim) na što se pozivaju Grci. I zašto se Grčka zapravo boji znatno manje i slabije Makedonije? Vide li Grci možda ono što mnogi ne vide? Strahuju li zapravo od mogućeg zahtjeva albanskog naroda za ujedinjenje na svom povijesnom teritoriju koji obuhvaća, osim Albanije i Kosova, veliki dio Makedonije i sjeverne Grčke? Žele li Grci samo spriječiti ikakav pokušaj novog prekrajanja granica na Balkanu? Takvi su pokušaji, naime, na ovim prostorima uvijek bili krvavi...