Nakon što smo u utorak u Glasu Slavonije pisali o nezadovoljstvu obrtnika promjenama Ovršnog zakona, kod kojih nije prihvaćen ni jedan prijedlog Hrvatske obrtničke komore kojim bi se olakšao položaj obrtnika pri ovrhama, obrtnici su nas upozorili na neke zakonske nelogičnosti, pa i proturječnosti.

Za obveze nastale zbog poslovanja obrta, obrtnik u pravilu odgovara cjelokupnom svojom imovinom. Iz HOK-a podsjećaju kako su Zakonom o obrtu propisani neki izuzeci koji znače zaštitu imovine obrtnika. Tako se ovrha radi novčane tražbine ne može provesti na stvarima i pravima na kojima se ne bi mogla provesti kad ne bi obavljao obrtničku djelatnost, stvarima i pravima koja su nužna za obavljanje njegove djelatnosti, ako mu je ta djelatnost glavni izvor sredstava za život te nekretnini u kojoj stanuje - u opsegu nužnom za zadovoljavanje osnovnih stambenih potreba njega i osoba koje je prema zakonu dužan uzdržavati. No, istovremeno u Ovršnom zakonu navodi se kako se prostor - u kojem se obavlja djelatnost ne smatra nužnim za obavljanje djelatnosti!?

U utorak smo prenijeli upozorenja HOK-a da su obrtnici kod provođenja ovrha u nepovoljnijem položaju od ostalih fizičkih osoba. Tako sredstva potrebna za uzdržavanje obrtnika i njegove obitelji nisu zaštićena od moguće ovrhe na način kako su zaštićene plaće radnika. HOK je predlagao da se u izmjenama Ovršnog zakona od ovrhe izuzme dio dohotka koji obrtnik ostvaruje, i to u visini dvije trećine prosječne netoplaće, odnosno jedne polovine kod ovrhe za zakonsko uzdržavanje i jedne četvrtine kod ovrhe za uzdržavanje djeteta. Obrtnicima se i dalje zakonski mogu ovršiti sva sredstva na računima (privatnim i poslovnim), bez obzira na to što to može dovesti u nepovoljan položaj njegovu i egzistenciju svih članova njegove obitelji. Ni obrtnikova nekretnina nužna za stanovanje nije zaštićena od ovrhe.

Problematične su i moguće ovrhe zbog privatnih obveza obrtnika, jer se naplaćuju s računa obrta, što može stvoriti probleme obrtu i svim njegovim zaposlenicima. I.Mikulić