Objavljeno 19. srpnja, 2017.
Preseljenje će otvoriti nova radna mjesta, neki će se prostori moći iznajmljivati
BELI MANASTIR - Nova gradska knjižnica jedan je od 14 kapitalnih belomanastirskih projekata uvrštenih u Intervencijski plan Belog Manastira i Općine Darda, dijela Programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije, koji provodi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a, a u cijelosti se financira iz fondova EU. Kako bi javnost bila upoznata s projektom nove knjižnice, u Etnološkom centru baranjske baštine održana je, uz javno savjetovanje, prezentacija idejnog rješenja. Predstavio ga je njegov tvorac, Bruno Andrašić.
Moderni interijer
Podsjetimo, već je bilo govora o skučenom prostoru belomanastirske Gradske knjižnice, koja je ujedno i središnja knjižnica Mađara u RH. Stoga je i traženo rješenje za ovaj problem, a prema svemu sudeći, nađeno je preseljenjem knjižnice na novu lokaciju i u novi objekt. Riječ je o parceli na Trgu slobode, u blizini beljske Mljekare, na mjestu gdje se sada nalaze metalni kiosci. Tamo će biti građena replika starog beljskog (crvenog) mlina, četverokatna građevina s modernim i svrsishodnim interijerom.
- Neupitna je vrijednost arhitekture starog mlina pa će nova građevina, na neki način, predstavljati i očuvanje kulturne baštine, što je bio i projektni zadatak - istaknuo je Andrašić, objašnjavajući kako će, za razliku od zgrade starog mlina, nova biti uzdignuta od zemlje. Tako nastali prizemni prostor bit će najfrekventniji dio zgrade jer će se u njemu obavljati sva dnevna knjižničarska aktivnost. Na katovima će, pak, biti uredi, konferencijski prostor, prostor za knjige koje se ne koriste često i drugi sadržaji. Dio knjižničarske aktivnosti, nastavio je Andrašić, moći će se odvijati i izvan zgrade, na za to predviđenom mjestu, a otvorit će se i mogućnost iznajmljivanja nekih poslovnih prostora.
Prezentaciji je nazočila ravnateljica Gradske knjižnice, Marija Kretić-Nađ, koja je potvrdila da sadašnji prostor ne zadovoljava potrebe, zahvalivši pri tome na uvrštavanju te ustanove u Intervencijski plan. Zaključila je kako će, u slučaju preseljenja u takvu zgradu, morati doći do novog zapošljavanja.
Glazbena škola ostaje
Budući da je na prostor današnje knjižnice planirano proširenje Glazbene škole, koja djeluje u susjedstvu, postavljeno je pitanje zašto se škola ne bi preselila u novu zgradu.
- Nakon razgovora s ravnateljicom knjižnice, koja je prezentirala potrebe, došli smo do zaključka kako se knjižnica ne može adekvatno širiti na postojećoj lokaciji ni u slučaju da se Glazbena škola iseli - odgovorila je pročelnica resornog gradskog odjela, Kornelija Pacanović-Zvečevac.
Ako ne bude nepredviđenih problema, belomanastirski gradski oci raspisat će javnu nabavu za izradu projektne dokumentacije, nakon čega slijede ostali koraci prema početku izvođenja radova. U Intervencijskom planu za ovaj je projekt planirano tri milijuna kuna, zajedno s osnovnom opremom, bez namještaja, ali će točan iznos biti poznat tek nakon izrade projektne dokumentacije.
Ivica GETTO
3
milijuna kuna, zajedno s osnovnom opremom, bez namještaja, panirano je za ovaj projekt u Intervencijskom planu
U Gradskoj knjižnici 55.000 knjiga
Gradska knjižnica trebala bi biti svojevrsna dnevna soba grada, izjavila je nedavno za Glas Slavonije ravnateljica Gradske knjižnice, Marija Kretić-Nađ, naglasivši kako zbog skučenog prostora jedini baranjski “dom knjiga” to ne može biti. Objasnila je kako knjižni fond iz dana u dan raste, pa je građa neprikladno složena. “Već niz godina imamo problem s nedostatkom prostora. Ako ništa drugo, bar onog skladišnog”, rekla je, naglašavajući kako trenutačno imaju približno 55.000 knjiga. Dodala je kako knjižnu građu čuvaju u neprimjerenim uvjetima, po podovima i pretrpanim policama, te kako je prilično opasno, primjerice, traženje knjiga po policama u podrumu, koji, uz sve spomenuto, nakon jačih oborina često bude poplavljen.
Zašto replika zgrade koja postoji?
Mnoge zanima zbog čega se gradi replika nečega što postoji na udaljenosti od 300-tinjak metara, u krugu bivše beljske mlinsko-pekarske industrije, prekoputa kolodvora. Odgovor je možda u izjavi iz gradske uprave kako je zgrada starog beljskog mlina ostala u sredini industrijskog kompleksa pa ju je nemoguće obnavljati bez rušenja dijela kompleksa. “Za njezinu je adaptaciju potrebno, dakle, ili rušenje kompleksa ili premještanje cijele zgrade na neku drugu lokaciju, što je neisplativo”, kažu u Gradskoj upravi, dodajući kako je stara zgrada skrivena od pogleda. Ostaju pri tvrdnji kako će baština biti očuvana samo gradnjom replike. Inače, stari je mlin sagrađen, početkom 20. stoljeća i bio je u vlasništvu belomanastirskog poduzetnika Đure Langa. Nazvao ga je po kćerki Jelisavi, pa ga i dandanas stariji Belomanastirci zovu Jelisava mlin. Kada je prešao u beljsko vlasništvo, u njemu se mljeo kukuruz. Već dugo ne služi ničemu, no važan je kao spomenik industrijske arhitekture.