Kvartovske ili male trgovine iz susjedstva, čini se, ponovno se vraćaju u modu. Zapravo, iz nje nisu nikada ni izašle, ali su potrošači u Hrvatskoj unatrag dvadeset godina bili zaslijepljeni ponudom i blještavilom supermarketa - velikih formata prodavaonica na malo prehrambenim i neprehrambenim proizvodima.

Istina je kako male trgovine na svojim policama imaju manji asortiman robe, ali s druge strane ovdje do izražaja dolazi odnos s kupcima, prodavatelji gotovo da svakog kupca znaju pojedinačno...

- Trgovina kao sektor vrlo je dinamična i pomno prati promjene životnih navika i preferencije potrošača te im se kontinuirano prilagođava. Na domaćoj sceni tržišni lideri dominaciju ostvaruju primarno kroz velike formate prodavaonica s većom ponudom proizvoda. Veliki lanci kupce danas osvajaju, osim širinom svoje ponude, i konkurentnim cijenama i implementacijom novih tehnologija te kontinuiranim uvođenjem inovacija, što mali trgovci teško mogu pratiti. To je jedan od razloga zašto je čitav niz malih kvartovskih trgovina u prethodna dva desetljeća prestao s radom. Veće tjedne kupnje u velikim trgovačkim centrima koje su postale navika i velikog broja hrvatskih potrošača smanjile su prihode ovakvim trgovinama unatoč čitavom nizu njihovih prednosti, pa i prisnijem odnosu trgovaca i potrošača, što je često karakteriziralo nekadašnje male kvartovske dućane - kaže Sanja Smoljak Katić, direktorica Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).

I u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) drže kako je razvoj formata trgovine u Hrvatskoj sličan onome u Europi gdje se također broj malih trgovina smanjio jačanjem i širenjem velikih trgovačkih lanaca. Ipak, gospodarska kretanja od 2008. godine do danas dovela su do promjena ponašanja potrošača.

- Deset godina poslije posve sigurno možemo govoriti o trajno promijenjenim navikama potrošača. Potrošači su postali racionalniji i sve osjetljiviji na ponudu i na cijenu koja postaje važna pri donošenju odluke o kupnji te se prilikom kupnje vodi računa o omjeru cijene i kvalitete. Ujedno, svjedoci smo danas da se u bitnome smanjuje vrijednost pojedinačne kupnje i mijenja se sama struktura potrošnje. Trgovci su prvi u doticaju s potrošačima i osjete odmah promjene u njihovu ponašanju te slijedom toga prilagođavaju svoju ponudu u prodavaonicama, naglašavaju u HGK-u.

- Vodeći trgovci prepoznaju i taj trend i na njega odgovaraju otvaranjem manjih formata u različitim dijelovima grada, uključujući sama središta - kazuje HUP-ova Smoljak Katić.

Možda su “među velikima” predvodnici toga u Sparu Hrvatska; oni su, naime, prije tri godine preuzeli Dionine kvartovske trgovina. I misle se i dalje širiti u tom formatu.

- Mi smo ponosni što smo nositelji tog trenda. Nakon preuzimanja Dioninih trgovina u Zagrebu dobili smo pozitivan feedback od ljudi iz tih kvartova, koji su nam se javljali i zahvaljivali jer smo oživili njihove stare kvartove. Ako u kvartovskom dućanu ponudite određen asortiman uz adekvatne cijene, onda kupac tako vraća i kupovnu moć u svoj kvart. Mi smo u to bili uvjereni, zato smo uostalom i ušli u tu akviziciju. Te filijale treću godinu zaredom bilježe trend rasta i zato nastavljamo taj format - rekao je nedavno o toj temi za naš list Helmut Fenzl, predsjednik Uprave Spara Hrvatska.

I najrasprostranjeniji lokalni slavonski maloprodajni lanac - NTL Regija istok svoju mrežu gradi na kvartovskim trgovinama. Tek jedna od njih ukupno 230 izlazi iz okvira koji se površinom svrstava u kvartovske.

- To su trgovine u koje se dolazi svaki dan, po osnovne potrepštine. Ovdje je riječ o malim iznosima, pojedinačnim kupnjama. Tu je, naravno, presudna i blizina trgovine te da se u kupnju ne mora odlaziti automobilom. Naposljetku, naše trgovine u manjim mjestima su ujedno i mjesta informiranja i razmjene svakodnevnih podataka - komparira Mirko Šimić, voditelj NTL-ove poslovne jedinice. Dodaje kako postoji i razlika u asortimanu koji se kupuje ovisno o tome je li trgovina u malom mjestu ili gradu. Primjerice, od proljeća, kada na selu “rode bašče”, nitko ne kupuje povrće i voće u trgovinama, dok u gradu ova roba ima stalnu prođu.

No, i u većim sredinama, upravo zbog velikog broja trgovina koje su na raspolaganju, trgovci su otišli korak dalje.

- I mali trgovci, obrtnici, prepoznali su nove prilike koje su ove promjene i njima otvorile na tržištu te također otvaraju nove male trgovine u gradskim kvartovima, ali su sada uglavnom usmjereni na specijalizirane ponude, npr. organski uzgojenog voća i povrća, zdrave hrane, hrvatskih OPG-ova i sl. - kazuje Smoljak Katić.

Opstanak malih trgovina, drže u HGK-u, na jedan način daje garanciju opskrbe jedne zemlje, posebice se pri tome misli na prodavaonice na otocima, brdsko-planinskim područjima i ostalim udaljinim predjelima naše zemlje. U tom smislu sagledava se i njihova socijalna komponenta u opskrbi stanovništva, posebno stanovništva starije dobi.

- Hrvatska je i turistička zemlja te razvoj malih prodavaonica predstavlja turistički adut, bolju ponudu, što u konačnici rezultira većom potrošnjom - dodaju u HGK-a.

Vezano za kretanje prometa u trgovini na malo, prema raspoloživim podatcima, posljednji objavljeni podatci DZS-a za svibanj ove godine pokazuju da je promet u trgovini na malo rastao 3,5 % na godišnjoj razini. Tako promet u trgovini na malo raste u kontinuitetu već 33 mjeseca. Može se očekivati nastavak rasta prometa u trgovini na malo pod utjecajem turističke sezone.