Ekonomija
PROMJENE NAVIKA

Potrošači sve racionalniji, vraćaju se male trgovine
Objavljeno 19. srpnja, 2017.

Kvartovske ili male trgovine iz susjedstva, čini se, ponovno se vraćaju u modu. Zapravo, iz nje nisu nikada ni izašle, ali su potrošači u Hrvatskoj unatrag dvadeset godina bili zaslijepljeni ponudom i blještavilom supermarketa - velikih formata prodavaonica na malo prehrambenim i neprehrambenim proizvodima.

Istina je kako male trgovine na svojim policama imaju manji asortiman robe, ali s druge strane ovdje do izražaja dolazi odnos s kupcima, prodavatelji gotovo da svakog kupca znaju pojedinačno...

- Trgovina kao sektor vrlo je dinamična i pomno prati promjene životnih navika i preferencije potrošača te im se kontinuirano prilagođava. Na domaćoj sceni tržišni lideri dominaciju ostvaruju primarno kroz velike formate prodavaonica s većom ponudom proizvoda. Veliki lanci kupce danas osvajaju, osim širinom svoje ponude, i konkurentnim cijenama i implementacijom novih tehnologija te kontinuiranim uvođenjem inovacija, što mali trgovci teško mogu pratiti. To je jedan od razloga zašto je čitav niz malih kvartovskih trgovina u prethodna dva desetljeća prestao s radom. Veće tjedne kupnje u velikim trgovačkim centrima koje su postale navika i velikog broja hrvatskih potrošača smanjile su prihode ovakvim trgovinama unatoč čitavom nizu njihovih prednosti, pa i prisnijem odnosu trgovaca i potrošača, što je često karakteriziralo nekadašnje male kvartovske dućane - kaže Sanja Smoljak Katić, direktorica Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).

I u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) drže kako je razvoj formata trgovine u Hrvatskoj sličan onome u Europi gdje se također broj malih trgovina smanjio jačanjem i širenjem velikih trgovačkih lanaca. Ipak, gospodarska kretanja od 2008. godine do danas dovela su do promjena ponašanja potrošača.

Promjene navika

- Deset godina poslije posve sigurno možemo govoriti o trajno promijenjenim navikama potrošača. Potrošači su postali racionalniji i sve osjetljiviji na ponudu i na cijenu koja postaje važna pri donošenju odluke o kupnji te se prilikom kupnje vodi računa o omjeru cijene i kvalitete. Ujedno, svjedoci smo danas da se u bitnome smanjuje vrijednost pojedinačne kupnje i mijenja se sama struktura potrošnje. Trgovci su prvi u doticaju s potrošačima i osjete odmah promjene u njihovu ponašanju te slijedom toga prilagođavaju svoju ponudu u prodavaonicama, naglašavaju u HGK-u.

- Vodeći trgovci prepoznaju i taj trend i na njega odgovaraju otvaranjem manjih formata u različitim dijelovima grada, uključujući sama središta - kazuje HUP-ova Smoljak Katić.

Možda su “među velikima” predvodnici toga u Sparu Hrvatska; oni su, naime, prije tri godine preuzeli Dionine kvartovske trgovina. I misle se i dalje širiti u tom formatu.

- Mi smo ponosni što smo nositelji tog trenda. Nakon preuzimanja Dioninih trgovina u Zagrebu dobili smo pozitivan feedback od ljudi iz tih kvartova, koji su nam se javljali i zahvaljivali jer smo oživili njihove stare kvartove. Ako u kvartovskom dućanu ponudite određen asortiman uz adekvatne cijene, onda kupac tako vraća i kupovnu moć u svoj kvart. Mi smo u to bili uvjereni, zato smo uostalom i ušli u tu akviziciju. Te filijale treću godinu zaredom bilježe trend rasta i zato nastavljamo taj format - rekao je nedavno o toj temi za naš list Helmut Fenzl, predsjednik Uprave Spara Hrvatska.

Specijalizirane ponude

I najrasprostranjeniji lokalni slavonski maloprodajni lanac - NTL Regija istok svoju mrežu gradi na kvartovskim trgovinama. Tek jedna od njih ukupno 230 izlazi iz okvira koji se površinom svrstava u kvartovske.

- To su trgovine u koje se dolazi svaki dan, po osnovne potrepštine. Ovdje je riječ o malim iznosima, pojedinačnim kupnjama. Tu je, naravno, presudna i blizina trgovine te da se u kupnju ne mora odlaziti automobilom. Naposljetku, naše trgovine u manjim mjestima su ujedno i mjesta informiranja i razmjene svakodnevnih podataka - komparira Mirko Šimić, voditelj NTL-ove poslovne jedinice. Dodaje kako postoji i razlika u asortimanu koji se kupuje ovisno o tome je li trgovina u malom mjestu ili gradu. Primjerice, od proljeća, kada na selu “rode bašče”, nitko ne kupuje povrće i voće u trgovinama, dok u gradu ova roba ima stalnu prođu.

No, i u većim sredinama, upravo zbog velikog broja trgovina koje su na raspolaganju, trgovci su otišli korak dalje.

- I mali trgovci, obrtnici, prepoznali su nove prilike koje su ove promjene i njima otvorile na tržištu te također otvaraju nove male trgovine u gradskim kvartovima, ali su sada uglavnom usmjereni na specijalizirane ponude, npr. organski uzgojenog voća i povrća, zdrave hrane, hrvatskih OPG-ova i sl. - kazuje Smoljak Katić.

Turistički adut

Opstanak malih trgovina, drže u HGK-u, na jedan način daje garanciju opskrbe jedne zemlje, posebice se pri tome misli na prodavaonice na otocima, brdsko-planinskim područjima i ostalim udaljinim predjelima naše zemlje. U tom smislu sagledava se i njihova socijalna komponenta u opskrbi stanovništva, posebno stanovništva starije dobi.

- Hrvatska je i turistička zemlja te razvoj malih prodavaonica predstavlja turistički adut, bolju ponudu, što u konačnici rezultira većom potrošnjom - dodaju u HGK-a.

Vezano za kretanje prometa u trgovini na malo, prema raspoloživim podatcima, posljednji objavljeni podatci DZS-a za svibanj ove godine pokazuju da je promet u trgovini na malo rastao 3,5 % na godišnjoj razini. Tako promet u trgovini na malo raste u kontinuitetu već 33 mjeseca. Može se očekivati nastavak rasta prometa u trgovini na malo pod utjecajem turističke sezone.

Zdenka RUPČIĆ/Dario KUŠTRO

Kretanja prometa u trgovini na malo 2008. - I-V/2017.

Godina 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. I-V/2017. Trgovina na malo % -0,5 -15,3 -1,8 1 -4,2 -0,6 0,4 2,4 4,4 4,3

Izvor: DZS; obrada: Sektor za trgovinu HGK-a

Zlatica Štulić

predsjednica Sindikata trgovine

Manjim prodavaonicama najviše je okrenuto starije stanovništvo

- Od početka recesije 2008. godine mijenjaju se i navike potrošača, koji racionalnije i opreznije kupuju. Sve više kupuju svakodnevno potrebnu robu za svoje kućanstvo. Male kvartovske trgovine upravo zadovoljavaju takav način kupnje. Jako je važna činjenica da je starije stanovništvo, kojeg je sve više, također više okrenuto manjim prodavaonicama jer ne mora koristiti prijevoz do centara. S aspekta radnika, rad u malim trgovinama je vrlo zahtjevan jer traži poznavanje velikog broja radnih procesa u trgovini, od zaprimanja robe, kontrole rokova, prodaje, rada na blagajni, inventura, niveliranja cijena, održavanje higijene prostora i sl.

Možda ste propustili...

USPJEŠNA OSJEČKA TVRTKA

Inchoo Open Day

VELIKE ŠTETE U VOĆARSTVU

Nestašica voća u BiH

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana