Objavljeno 18. srpnja, 2017.
Vlasnici obrta imaju manje zaštite od ovrha od svojih zaposlenika
I nakon izmjena Ovršnog zakona obrtnici su ostali, kako kažu u Hrvatskoj obrtničkoj komori, nezaštićeni u procesu provedbe ovrha.
Vlasnici obrta zapravo imaju manje zaštite od ovrha od svojih zaposlenika i svih drugih radnika. Zbog toga su u HOK-u razočarani što ni jedan amandman koji je HOK uputio Vladi, Ministarstvu pravosuđa i klubovima saborskih zastupnika prije donošenja izmjena Ovršnog zakona nije usvojen.
Podsjetimo, HOK je prošloga tjedna predložio amandmane na prijedlog izmjena i dopuna Ovršnog zakona kojima bi se zaštitio položaj obrtnika u procesu provedbe ovrhe. U HOK-u su isticali kako je riječ o zakonu “koji je godinama nepovoljan za obrtnike te ih dovodi u neravnopravan položaj u usporedbi s ostalim fizičkim osobama”. U prijedlozima amandmana HOK je tražio da sredstva potrebna za uzdržavanje obrtnika i njegove obitelji budu zaštićena na jednak način kao što su zaštićene plaće radnika. U HOK-u su predlagali promjenu zakona kojom bi se od ovrhe izuzimao dio dohotka koji obrtnik ostvaruje, i to u visini dvije trećine prosječne netoplaće, odnosno jedne polovine kod ovrhe za zakonsko uzdržavanje te jedne četvrtine kod ovrhe za uzdržavanje djeteta.
Uzalud. Tako je i dalje zakonski omogućeno da se obrtnicima mogu ovršiti sva sredstva na računima (privatnim i poslovnim), “čime se u pitanje dovodi egzistencija samog obrtnika, ali i članova njegove obitelji”.
HOK je tražio i da se kod ovrhe koju provodi Fina obveze obrtnika koje nisu vezane uz poslovanje, nego je riječ o privatnim obvezama, ne mogu prisilno naplatiti s obrtnikova poslovnog računa. Na taj bi se način zaštitilo poslovanje obrtnika.
Predsjednik Obrtničke komore Osječko-baranjske županije i potpredsjednik HOK-a Darko Knežević za naš list kaže kako je HOK tražio da obrt dobije svoj OIB, različit od OIB-a vlasnika obrta.
- Kada vlasnik obrta dobije kaznu za neki prometni prekršaj, ona se automatski u Poreznoj upravi skida s računa obrta - upozorava Knežević.
No, ni to nije izmijenjeno u zakonu, tako da ovrhe zbog privatnih obveza nekog obrtnika mogu stvoriti probleme svim zaposlenima kod obrtnika, pa i prouzročiti primjerice nemogućnost isplate plaće radnicima, a u konačnici i zatvaranje obrta. A to bi, navodi HOK u obrazloženju neprihvaćenih prijedloga amandaman, “u današnje vrijeme dodatno narušilo cjelokupnu gospodarsku sliku Republike Hrvatske”.
Nadalje, HOK je predlagao da se izmjenama zakona zaštiti obrtnikova nekretnina nužna za stanovanje, kako bi obrtnici imali jednaku razinu zaštite kao i ostale fizičke osobe. Također neuspješno.
Osim toga, HOK je tražio i niže kazne za prekršaj koji se odnosi na propust dostave propisanih podataka za obrtnike te primjenu novih, povoljnijih odredbi u postupcima koji su već započeti.
Knežević ističe nejednakost obrtnika i s poduzetnicima. Obrtnik je (u Našicama) 24 godine i njegov obrt se bavi proizvodnjom kartonske ambalaže te zapošljava pet osoba. Kaže mogao bi zaposliti još pet osoba, ali ih ne može naći. Koristio je potporu za zapošljavanje djelatnika, odnosno mlađe visokoobrazovane osobe uz sufinanciranje države, preko Zavoda za zapošljavanje.
- Potpora mi je odobrena, no zauzvrat moram dati osobnu zadužnicu i pronaći jamca, dok za usporedbu jednom jednostavnom društvu s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) koje se može osnovati za deset kuna, za ovu potporu nije potrebna nikakva garancija. Na ovom primjeru se vidi obespravljenost obrtnika - kaže Knežević, naglašavajući s druge strane kako su najveći doprinos hrvatskom gospodarskom rastu u protekle dvije godine dali upravo obrtnici, odnosno mikropoduzetnici. Također su oni, dodaje, dali najveći doprinos otvaranju 50 tisuća novih radnih mjesta u posljednje vrijeme, koje spominju statistike.
Igor MIKULIĆ
Broj obrta smanjen, ali je broj zaposlenih u obrtima povećan
Na pitanje koliko obrtnika prijeđe u neki drugi oblik poslovanja, poput j.d.o.o.-a, Knežević kaže da vjerojatno ima takvih primjera. “Jednostavna društva s ograničenom odgovornošću mogu poslovati s različitim poreznim olakšicama, u prvoj godini nisu u sustavu PDV-a, itd. Nakon godinu dana rada, vlasnik takvog j.d.o.o.-a može ga zatvoriti i otvoriti novo društvo te ponovno koristiti neke povlastice. S druge strane ozbiljan poduzetnik ili u našem slučaju obrtnik nema vremena za takve ekshibicije. U odnosu na 2008. godinu, kada je u Osječko-baranjskoj županiji egzistiralo 5300 obrta, njihov broj je smanjen na sadašnjih 3700. Nestali su obrti dijelom onih koji se nisu snašli u poslu, a dijelom onih koji su svjesno 'lovili u mutnom'. Ostalo je zdravo obrtništvo. To se vidi po tome što danas 3700 obrta ima ukupno više zaposlenih nego 5300 obrta prije devet godina”, naglašava Knežević.
razočarani
NIJE PROŠAO NI JEDAN AMANDMAN HOK-a
ZAŠTITITI IMOVINU OBRTNIKA
Prijedlozi izmjena Ovršnog zakona koje su HOK-ovi stručnjaci pripremali, a koji nisu prihvaćeni, bili su u svrhu zaštite imovine obrtnika koja nije vezana uz poslovanje obrta. Činjenica da svojom cjelokupnom imovinom odgovaraju za eventualna nepodmirena potraživanja vjerovnika nastala poslovanjem obrta, stavlja obrtnike u puno nepovoljniji položaj u odnosu na vlasnike drugih pravnih osoba, ističu u HOK-u. “Dodatno, za eventualne osobne nepodmirene obveze obrtnika kao građanina (npr. alimentacija ili kredit koji nije vezan uz poslovanje obrta), ovrhom se ovršuje poslovni račun obrtnika što ponovno dovodi obrtnike u nepovoljniji položaj”, kažu u HOK-u. Ističu kako su pripremili šest amandmana na ovaj zakon, a redovno pokušavaju utjecati i na druge zakone ne samo amandmanima nego i konstruktivnim prijedlozima rješavanja problema na terenu.