Objavljeno 18. srpnja, 2017.
Cijena koju je ponudio Granolio je mala, kada se sve zbroji i oduzme, ispada da ćemo dobiti 0.90kn/kg, kaže ratar Rajki
Protekloga vikenda pali su i posljednji pšenični otkosi, a ratari su, s obzirom na godinu, prinosima više-manje zadovoljni. Cijena pšenice i otkupni kodeks - druga su stvar.
- Prinosi se kreću između 7,5 i 8 tona suhog zrna po hektaru, što je, s obzirom na to kako je sve počelo, solidno - priča Sabo Šandor, poljoprivrednik iz Karanca, naglašavajući da su na nekim pokusnim poljima dostizali i deset tona. Sa za sada jedinom poznatom otkupnom cijenom pšenice (1,10 kn/kg), s kojom je izišao Granolio, nije zadovoljan, tim više što je malo pšenice koja zadovoljava parametre za njezino uvrštavanje među prvu klasu. Ima informacije, a što su nam potvrdili i još neki anketirani baranjski poljoprivrednici, da će pojedini otkupljivači ponuditi za 10 lipa veću cijenu. Upravo tih 1,20 kuna za kilogram zadovoljilo bi Zoltana Rajkija, ratara iz Kotline.
- Cijena koju je ponudio Granolio je mala. Kada se sve zbroji i oduzme, ispada da će seljak dobiti jedva 90 lipa po kilogramu - kaže Rajki. Urod je uskladištio u silosima Fermoprometa i čeka bolju ponudu. Budući da se uskladištenje u prvih mjesec dana ne plaća, ne vjeruje da će u tom razdoblju nekome prodati pšenicu.
Ivo Matijačić, vlasnik tvrtke Anabella, kaže kako, hoće-neće, mora biti zadovoljan. Prosječan prinos im je 7,5 t/ha.
- Da mi je takav prinos netko ponudio u vrijeme sjetve, a koju smo obavili kasno, objeručke bih prihvatio ponudu. Više smo zadovoljniji ječmom, i prinosima i cijenom, pa ćemo nagodinu povećati površine zasijane ječmom i to na štetu pšenice - tvrdi Matijačić.
Što se cijene tiče, zadovoljan je jedino činjenicom što je ona viša nego prošle godine. Kao ni svi ostali baranjski ratari, otkupni kodeks nije mu baš “sjeo”, a na njega je posebno kivan Petar Pranjić iz Novog Čeminca.
- Manje od jedan posto baranjske pšenice svrstava se u prvu klasu. To je neobjašnjivo - kaže. I on podsjeća na lošu godinu, koja je utjecala na prinose, koji su ipak, bolji od očekivanog, te dodaje kako će seljaci za pšenicu dobiti manje od kune po kilogramu. Odlazeći korak dalje, Pranjić tvrdi kako ga, više od vremenskih uvjeta na koje se ne može utjecati, boli nastavak loše skrbi o seljacima. Tvrdi, naime, da su opet zakinuti prilikom isplate poticaja. - Isplaćeno je 1600 kn/ha. Gdje je preostalih 30 posto - pita se.
Ivica GETTO
Rekordni prinosi na Belju
Završena je žetva i na beljskim poljima. Ječmom i pšenicom zasijano je bilo 5057 hektara (1988 hektara ječam, a 3069 hektara pšenica). Žetva pšenice trajala je tri tjedna i donijela najbolje prinose pšenice u povijesti Belja. Riječ je o prinosu od 8,8 t/ha, što je povećanje od 7 % u odnosu na prošlogodišnje prinose. - Ovogodišnji prinosi najviši su u povijesti naše kompanije koja ima tradiciju dužu od 300 godina i najbolja su nagrada za cjelogodišnji trud i rad na našim oranicama. Izuzetno smo zadovoljni i dinamikom ovogodišnje žetve, istaknuo je Krešimir Grgić, direktor ratarstva u Belju. Žetvi pšenice prethodila je žetva ječma koja je također dala iznimne prinose od osam tona po hektaru.