Novosti
VODEĆA RIJEČNA LUKA – NA POZITIVNOJ NULI

Perspektiva Luke u Vukovaru - strateški partner i privatizacija
Objavljeno 17. srpnja, 2017.
Prednost Luke Vukovar je što može raditi i pri vrlo niskom vodostaju Dunava

Luka Vukovar, jedina riječna luka u Hrvatskoj, smještena je na desnoj obali Dunava, a što je izrazito važno, omogućava dostupnost plovidbe svih 365 dana u godini, vodeća je riječna luka u našoj zemlji unatoč posljedicama globalne krize koje i danas osjeća taj poslovni subjekt u 100-postotnom državnom vlasništvu.

Prema Europskom ugovoru o glavnim plovnim putovima od međunarodnog značaja, vukovarska Luka ima k tome i status međunarodne luke i od gospodarskog je značaja za Hrvatsku. Međutim, iako bez kreditnih opterećenja i s prosječnom plaćom od 4700 kuna za 70-ak radnika, što je prosjek veći od onog Vukovarsko-srjemske županije, Luka Vukovar posluje na pozitivnoj nuli. Tako, naime, očekuje direktor Tomislav Mihaljević da će završiti i cijela poslovna 2017. godina. Lani se pak, ubilježio negativni saldo...

Iako trenutačni kapaciteti omogućavaju godišnji prekrcaj roba od približno 1.200.000 do 1.500.000 tona, ovisno o vrsti tereta, posljednjih godina u Luci Vukovar pretovar se uglavnom kreće između 200-tinjak i 300-tinjak tisuća tona.

Prijeratne, pak, brojke govore o pretovaru i do 800.000 tona raznih tereta na godinu. Tada je, međutim, Luka Vukovar bila je među najvećim riječnim lukama i u bivšoj SFRJ. U to vrijeme bilo je zablježeno i rekordnih 1,2 milijuna tona prekrcane robe.

Rad 365 dana

– Rat 1991. godine umnogome je promijenio situaciju – objašnjava direktor Mihaljević, i dodaje kako je potom 2008. godine dodatni udarac luci zadala svjetska kriza. Mihaljević to potkrjepljuje i konkretnim brojkama, pa je tako, primjerice 2005. godine, prekrcaj roba bio na razini 796.568 tona, dok je u jeku svjetske krize 2009. godine taj broj bio svega 123.539 tona. Idućih se godina situacija polako popravljala pa je 2012. bila jedna od boljih godina s pretovarenih 414.066 tona robe. Prošla, 2016., završena je s 213.710 tona roba koja je prošla pretovar u vukovarskoj luci.

– Ova će godina biti bolja, u prvih sedam mjeseci imamo pretovarenih 120.000 tona roba, no to možemo zahvaliti upravo činjenici što je Luka Vukovar u mogućnosti raditi i pri vrlo niskim vodostajima, zbog čega je roba koja je Savom trebala ići za Brčko zbog niskog vodostaja i na toj rijeci, preusmjerena u našu luku. To je prednost Luke Vukovar, što je jedina hrvatska luka na unutarnjim vodama koja može raditi i pri niskim vodostajima, a to u konačnici znači 365 dana u godini – navodi direktor Mihaljević.

Kaže i da, ako se nastave negativni trendovi, Luka Vukovar neće godinu zaključiti s financijskim rezutatom boljim od “pozitivne nule”. Dodatno opterećenje je i 1,4 milijuna kuna štete pretrpljene zbog ledostaja na Dunavu u siječnju i veljači 2017., iako se očekuje nadoknada te štete. Upitan za prespektivu Luke Vukovar kaže: “Strateški partner i privatizacija, no o tome je odluka na RH”.

Do ratne '91. razna roba u Luku Vukovar dolazila je uglavnom iz zemalja istočne Europe (Rusija, Ukrajina i Rumunjska), za Bosnu i Hercegovinu, uglavnom za koksaru Lukavac i željezaru u Zenici. Mahom se uvozio ugalj za koksiranja, a izvozila željezna roba poput gredica, limova i betonskog željeza. Značajan udjel u izvozu činio je i boksit, koji je dolazio iz tadašnjih rudnika Bosanska Krupa i Vlasenica, za aluminijsku industriju i Češku. Dugi niz godina Luka je pretovarala i željeznu rudaču (pirit) koja je dolazila kombiniranim prijevozom iz Brazila za austrijske čeličane u Linzu. No, zbog stanja u BiH slijedio je gubitak tradicionalnih tereta poput ugljena, koksa i čelika, a s druge strane pak, izostaju i žitarice...

Bez kredita

– U ovim godinama najviše, 50 do 60 posto, radimo pretovar umjetnih gnojiva iz kutinske Petrokemije za izvoz, iz luke na Crnom moru stiže nam antracit za BiH, značajan udjel posla čini pretovar sadre iz Sinja za cementaru u Beočinu u Srbiji, a potom pretovar lima, betonskog željeza, dok žitarica bude malo – kaže direktor Luke Vukovar, dodajući kako njihovo poslovanje izravno ovisi o gospodarskoj situaciji, odnosno razvoju gospodarstva u Hrvatskoj, pa i izvan nje. Kao važan lučki posao koji ove godne također “spašava situaciju” spominje i specijalne terete, odnosno stotinjak kombajna iz Same Deutz-Fahra u Županji, koji preko Luke Vukovar idu za istočnu Europu.

– Unatoč navedenim pokazateljima poslovanja, moram istaknuti da Luka Vukovar dugoročno nema kreditnih obveza, da sve svoje obveze plaćamo u roku od 30 dana, a jednako tako i naplaćujemo naše usluge. Poslujemo s vlastitim sredstvima, a naša stabilnost i likvidnost neupitne su – napominje direktor Luke Vukovar čiji su radnici, što u Hrvatskoj nije, nažalost, stalna praksa, dobili i regres.

Na pitanje u čemu je tajna, direktor Tomislav Mihaljević kaže: “U štednji”.

– Uspijevali smo poslovati i u najtežim vremenima zato što smo štedjeli. Kada smo imali i kada je posao išao dobro, štedjeli smo i nismo mi time izmislili toplu vodu – kaže i zaključuje da je Luka Vukovar danas posve obnovljena i opremljena za prekrcaj generalnog i rasutog tereta.

Sanja BUTIGAN
Poslijeratna obnova iznosila je 5,5 milijuna eura

Tijekom Domovinskog rata 1991. – 1996. luka je pretrpjela velika razaranja, infrastruktura i suprastruktura luke uništene su u potpunosti i djelatnost se nije mogla obavljati. U procesu mirne reintegracije Vukovara u pravni i gospodarski ustroj Hrvatske, koji je uslijedio 1997. godine, pokrenut je i proces obnove lučkih kapaciteta. Prema službenim podacima Luke Vukovar, Vlada RH je u idućim godinama kroz financiranje projekta nabave opreme i rekonstrukciju postojećih kapaciteta uložila približno 5,5 milijuna eura. K tome, belgijska vlada donirala je dvije rabljene dizalice vrijedne približno 650.000 eura. Danas luka radi na 3,8 hektara, ima četiri dizalice, tri operativna željeznička kolosijeka za rukovanje brod – obala i ukrcavanje/iskrcavanje generalnog i rasutog tereta. Unutarnji cestovni sustav luke čini glavna lučka cesta, kružni put terminala za rukovanje materijalima zaštićen od vremena, i gospodarski put terminala za kontejnere koji osigurava pristup sustavu javnih cesta za svaki terminal ili objekt. “U intermodalnom europskom prometu Luka Vukovar d.o.o. postala je najvažniji dio premosnice između unutarnjih europskih plovnih putova, od Dunava preko hrvatskog teritorija do Mediterana, čime je dobila nemjerljiv privredni i prometni značaj, ne samo za Hrvatsku, nego i za Europu”, tvrde u Luci.

KANAL DUNAV – SAVA NE DONOSI DOBRO LUCI VUKOVAR?

Direktor Mihaljević dotaknuo se i budućeg kanala Dunav – Sava (od Vukovara do Slavonskog Šamca u duljini od oko 65 kilometara), o kojem se, uzgred, govori i planira još od konca 18. stoljeća, no sada je ta priča iznova aktualizirana. Projektirana trasa ušća kanala jednim dijelom zadire i u postojeću lučku infrastrukturu. “Kao prometni smjer, odnosno plovni put, to nije dobro za Luku Vukovar, jer bi robe završavale u BiH, a ne u Luci Vukovar, što zasigurno neće pridonijeti njezinom razvoju”, smatra direktor, ne ulazeći u ostale namjene navedenog projekta.

prednost

LUKA VUKOVAR POSLUJE BEZ KREDITNIH OBVEZA

120

tisuća tona robe pretovareno je u prvih sedam mjeseci ove godine

Možda ste propustili...

ANTE DUGAN SAMURAJ, VUKOVARSKI BRANITELJ

Nosit ću zastavu dokle god budem mogao stajati

SABOR HNS-A 17. PROSINCA, PRIHVAĆENA KANDIDATURA BIVŠEG PREDSJEDNIKA

Vrdoljak: Na izbore planiramo samostalno

LIJEČNIČKA KOMORA ZAUSTAVILA POSTUPAK

HLK odustao od discipliniranja ravnatelja

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana