Kada je prije mjesec dana preuzeo dužnost župana Osječko-baranjske županije Ivan Anušić najavio je “ubrzavanje” sustava i provedbu projekata koji su predstavljeni u predizbornom programu za razvoj Osječko-baranjske županije u razdoblju od 2017. do 2021. godine.

Prilikom preuzimanja dužnosti rekao je kako ga zanimaju konkretni projekti i rezultati, te je intenzivno krenuo u obilazak županije održavajući radne sastanke s gradonačelnicima i načelnicima, gospodarstvenicima, poljoprivrednicima i organizatorima turističkih manifestacija.

Nastavili ste tempom gotovo identičnim kao i u predizbornoj kampanji. Jeste se uspjeli tijekom mjesec dana upoznati sa stanjem na terenu?

- Nastavili smo raditi onako kako smo i obećali svim stanovnicima naše županije koji su nam dali povjerenje da vodimo Osječko-baranjsku županiju tijekom iduće četiri godine. Županija je iznimno kompleksan sustav pa će upoznavanje trajati neko vrijeme, no to nas ne sprječava da radimo. Nakon što smo konstituirali Županijsku skupštinu u kojoj imamo stabilnu većinu prionuli smo na posao. Drago mi je što sam imao čast pustiti u rad najveći sustav navodnjavanja u Hrvatskoj koji se nalazi u Baranji i navodnjava čak 5 tisuća hektara poljoprivrednih površina. Na ovom je području riješen i sustav odvodnje čime je zaštićeno 10 tisuća hektara zemljišta. Uskoro kreću natječaji za nove sustave gdje ćemo prijaviti još četiri. U praksi, navodnjavanje donosi i novo zapošljavanje pa se prema hektaru navodnjavane površine može zaposliti u prosjeku jedna do dvije osobe. Jasno je što to znači za slavonska i baranjska sela iz kojih mladi odlaze.

Najavljivali ste i stavljanje u funkciju Sustava za navodnjavanje Gat koji je sagrađen još 2007. godine, hoće li se to uskoro realizirati?

- Hoće, provedeno je već anketiranje mogućih korisnika i imamo zainteresiranih budućih korisnika za najmanje 700 hektara s područja Belišća, Tiborjanaca, Valpova, Veliškovaca i Vinogradaca. Sustav za navodnjavanje Gat sagrađen je sredstvima iz državnog proračuna, ali je vlasnik Grad Belišće i Županiji je bilo nepoznato stanje cijelog sustava, cjevovoda, hidrantske mreže i pumpi, a osim toga nikad nije ni radio. U suradnji s Hrvatskim vodama pronađeno je rješenje te će se Sustav proširiti i sanirati i u rad bi trebao biti pušten iduće godine.

Na Sustave navodnjavanja nadovezivali ste i izgradnju Regionalnog distributivnog centra za voće i povrće.

- Regionalni distributivni centar za voće i povrće jedan je od najvažnijih projekata u sektoru poljoprivrede. Prema informacijama koje sada imamo, hladnjača kapaciteta 2500 tona može se izgraditi u roku od 24 mjeseca. Građevinska dozvola za ULO hladnjaču čija gradnja je bila planirana na prostoru Regionalne veletržnice je istekla, a nova lokacija za gradnju bi trebala biti na prostoru Slobodne zone Osijek. Ovo je projekt o kojem zajednički moraju odlučiti Grad Osijek i Osječko-baranjska županija na svojim predstavničkim tijelima. Siguran sam kako je i gradonačelnik svjestan važnosti ovog projekta te kako će se gradnja ULO hladnjače čim prije uvrstiti na dnevni red Gradskog vijeća i Županijske skupštine.

Jedan od značajnijih projekata je i besplatna školska kuhinja za sve učenike u Osječko-baranjskoj županiji.

- Ovaj je projekt u pripremi i čim bude moguće krenut ćemo s realizacijom. Na području naše županije je gotovo 15 tisuća osnovnoškolaca od kojih su neki obuhvaćeni projektima ministarstava ili socijalnih fondova Europske unije. Projekt je vrijedan 13 milijuna kuna na razini godine, a osigurat će besplatan školski obrok svim učenicima bez obzira na socijalni status. Ostajem pri inicijativi da se prehrana nabavlja iz OPG-ova s područja Slavonije i Baranje, jer ćemo time pomoći i potaknuti naše poljoprivrednike i proizvođače hrane, a djeci ponuditi zdrav i kvalitetan obrok.

Tijekom ovih mjesec dana posjetili ste brojne turističke manifestacije, jeste li zadovoljni ponudom u Osječko-baranjskoj županiji?

- Ako uzmete u obzir da se gotovo sva turistička ponuda u našoj županiji svela na ideje i inicijative nekoliko privatnih investitora koje volim nazvati entuzijastima, onda sam zadovoljan. Ljudi kvalitetno rade, šire svoju ponudu koliko su u mogućnosti i Osječko-baranjska županija bilježi porast broja turista iz godine u godinu. No strategije razvoja turizma i velikih projekata kod nas i dalje nema. Stoga je važno prepoznati sve potencijale koje imamo, a imamo ih možda i više nego bilo koji drugi kontinentalni dio Hrvatske i napraviti strategiju razvoja kontinentalnog turizma. Park prirode Kopački rit mora biti turistička perjanica istoka Hrvatske. Prirodne ljepote koje mi imamo prepoznate su u cijelom svijetu. Dakle, imamo čime privući turiste. Ostaje nam još pronaći način kako ih zadržati u Slavoniji i Baranji, jer je dosad prosječan broj noćenja iznosio svega 1,5. Možemo ponuditi mnogo više i možemo turizam razvijati tijekom čitave godine.

Što je s gospodarstvom koje je također posrnulo u našoj županiji?

- Oživljavanje gospodarstva najvažniji je segment kojim se može spriječiti iseljavanje mladih iz Slavonije i Baranje. Idući potez koji ćemo povući jest intenziviranje razgovora s gospodarstvenicima, tvrtkama i obrtnicima. Jedan od projekata u pripremi je i gradnja novog sajamskog prostora kakav priliči gradu poput Osijeka i drugoj prema veličini županiji u Hrvatskoj. Napravljena je analiza mogućih lokacija zbog veličine prostora koji trebamo. Otvoreni i zatvoreni prostor novog sajma prostirat će se na čak tri hektara. Županija će inicirati i nove razvojne projekte, osim ovih koje smo već najavili, no nužna je i suradnja s jedinicama lokalne samouprave. Gradovi i općine moraju biti partneri, pa čak i inicijatori, ako želimo ravnomjerno razvijati Osječko-baranjsku županiju. Stojimo im na raspolaganju sa svim resursima koje Županija ima.