Na izbornoj sjednici Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, održanoj 29. lipnja 2017., većinom glasova članova Senata za novoga rektora Sveučilišta, za mandatno razdoblje od 1. listopada 2017. do 30. rujna 2021. godine, izabran je prof. dr. sc. Vlado Guberac, redoviti profesor u trajnom zvanju i aktualni dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku.

U povodu toga s budućim rektorom napravili smo kratak razgovor za novi 27. broj Sveučilišnog glasnika.

Kao prvo, čestitam vam na izboru za novoga rektora Sveučilišta u Osijeku. Premda ste to već naveli u svojem četverogodišnjem planu i programu, objavljenom na službenoj internetskoj stranici Sveučilišta u Osijeku, molim Vas pojasnite što vam je bila osobna motivacija za kandidaturu.

- Obnašao sam više dužnosti u radnim tijelima i odborima vezanim za visoko obrazovanje, znanost i umjetnost. Kao član Saborskog odbora za podjelu državnih nagrada za znanost, predsjednik Stručnog povjerenstva za podjelu državnih nagrada iz biotehničkog područja, član Područnog vijeća za biotehničke znanosti, član Matičnog odbora iz područja biotehničkih znanosti te predsjednik i član u Upravnim vijećima institucija koje su u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, dobro sam upućen u sustav visokog školstva i znanosti. Bio sam član Senata s pravom glasa, kontinuirano 12 godina, odnosno četiri uzastopna mandata, u svojstvu dekana Poljoprivrednoga fakulteta u Osijeku. Iskustva stečena tijekom četiri godine na dužnosti prodekana za nastavu Poljoprivrednog fakulteta, te 12 godina na dužnosti dekana, motivirala su me da se kandidiram za časnu dužnost rektora Sveučilišta, jer sam siguran da svojim iskustvom na rukovodećim mjestima, mogu pridonijeti daljnjem razvoju osječkog Sveučilišta, u svim njegovim djelatnostima. Dobro sam upoznat s problemima u sustavu visokog obrazovanja nastalih uvođenjem tzv. "bolonjskog sustava" i na temelju višegodišnjeg iskustva mogu pomoći u prevladavanju tih poteškoća na razini Sveučilišta. Želim svu svoju energiju i znanje, iskustvo i međunarodne kontakte kroz slijedeće četiri godine uložiti u razvoj i boljitak Sveučilišta te povezati obrazovni, znanstveni i umjetnički rad s gospodarstvom i lokalnom zajednicom. Želim da Sveučilište bude ta kohezijska sila koja će povezati interese akademske zajednice, lokalne samouprave, gospodarstva i institucija umjetnosti i kulture, s ciljem zadržavanja mladih ljudi u istočnoj Hrvatskoj, na dobrobit obitelji, kao temelja hrvatskog društva.

U prvim izjavama nakon izbora za novoga rektora istaknuli ste upravo nužnost demografske obnove Osijeka i Sveučilišta. Na koji bi se način to trebalo i moglo provesti?

- Sveučilište mora imati "misijsku" ulogu ne samo u obrazovnom, znanstvenom, umjetničkom i stručnom pogledu, nego i u socijalnom i demografskom. Prije svega, roditeljima treba uliti jednu dozu povjerenja da će im djeca nakon višegodišnjeg obrazovanja za određena zvanja, na temelju tih stečenih znanja dobiti posao u Hrvatskoj, posebice na istoku. Već pri samom spomenu činjenice da Sveučilište u Osijeku pruža djeci mogućnost odabira upisa na pojedine fakultete, kod roditelja stvara jedan osjećaj sigurnosti i optimizma. Znaju da im djeca ne moraju stanovati u dalekim gradovima, studirati na udaljenim sveučilištima, nego to mogu u svome gradu, kod kuće. Taj osjećaj sigurnosti za budućnost svoje djece svakako utječe i na odluku roditelja koliko bi djece željeli imati, školovati i izvesti na pravi put. Ekonomski aspekt u ovom slučaju nikako ne smijemo zaboraviti. Na žalost, često smo svjedoci odlaska naših mladih ljudi, akademski obrazovanih, u zemlje Europske unije u potrazi za poslom. Nerijetko im diploma, stečena na našem Sveučilištu, služi samo kao odskočna daska, ili ključ za vrata Europe. Nažalost, neki od njih već pri upisu prve godine studija već unaprijed znaju i hoće diplomu isključivo kao alat kojim će si osigurati radno mjesto u nekoj od zemalja zapadne Europe, i isključivo s tim ciljem upisuju studij u Osijeku. Sveučilište mora uložiti maksimalne napore i te mlade ljude zadržati u Hrvatskoj, kontaktima tijekom studija s potencijalnim poslodavcima, prijavljivanjem start-up projekata kod tih poslodavaca, osnivanjem spin-off tvrtki, pomoći pri samozapošljavanju, te kroz edukaciju na Sveučilištu u vidu razvoja karijera.

Sveučilište treba odgovorno preuzeti svoju važnu ulogu u promicanju istinskih vrijednosti u zajednici koje se temelje na radu i pojedinca i institucija sustava. Nakon 12 godina provođenja studijskih programa nužno je napraviti analizu njihove provedbe, definirati nove akademske profile i prilagoditi se novim zahtjevima tržišta rada i regionalnog okruženja. Potrebna je također značajna reorganizacija izvanrednih studija i njihova prilagodba potrebama izvanrednih studenata u okviru koncepta cjeloživotnog obrazovanja. Potrebno je napraviti analizu i smanjiti inflaciju studijskih smjerova koji su se pokazali nepotrebnima, a uvesti one deficitarne na tržištu rada i atraktivnije. Obitelj je oduvijek bila temelj društva. Ako obitelj raseljava, dugoročno gledano, takvo društvo nema budućnosti.

Koje su još osnovne smjernice i odrednice Vašeg četverogodišnjeg rektorskog plana i programa? Što biste izdvojili kao najvažnije?

-Sveučilište je ušlo u zajednicu sveučilišta EU-a te se s ciljem uspješnog pozicioniranja u znatno većem okruženju, mora uspješno prilagoditi. Sveučilište mora postati vidljivo i prepoznatljivo u Europskom visokoobrazovnom prostoru (EHEA) i Europskom istraživačkom prostoru (ERA). Stoga je poseban izazov kontinuirano voditi Sveučilište u smjeru izvrsnosti te da bude rangirano među 500 najboljih na svijetu prema Šangajskoj listi. Pri tome treba naglasiti da internacionalizacija nikako ne znači zapostavljanje tradicijskih vrijednosti i svega onoga što nas obilježava. Upravo suprotno, znači isticanje naših prednosti i njihovu jaču promidžbu. Internacionalizaciju Sveučilišta u području nastavnog procesa potrebno je provesti organizacijom studija na engleskom jeziku na razini sastavnica ili ponuditi prethodno predložene zajedničke programe više naših sastavnica. Ovakvi združeni studiji značajno bi pridonijeli povećanju vidljivosti Sveučilišta u EHEA-i, podizanju njegova ugleda u međunarodnim okvirima, te bi inicirali veći dolazak stranih studenata na Sveučilište.

Također, studenti tijekom obrazovnog ciklusa moraju imati više kontakata i suradnje s gospodarskim subjektima, dakle više stručne prakse, s institucijama kulture i umjetnosti te s jedinicama lokalne samouprave. Osim uključivanja studenata u istraživački proces i njihovog upoznavanja s najnovijim rezultatima istraživanja i primjenom u praksi, važno je organizirati pozvana predavanja inozemnih profesora i istraživača. Internacionalizacija i međunarodna prepoznatljivost Sveučilišta i njegovih sastavnica jedan je od prioritetnih ciljeva razvoja. Programi cjeloživotnog obrazovanja jačaju partnerski odnos s lokalnom zajednicom, omogućuju financiranje iz različitih izvora i bolje reagiraju na izazove regionalnog razvoja. Erasmus program razmjene za nastavnike, prilika je za realizaciju predavanja gostujućih profesora s europskih institucija, ali i za gostujuća predavanja profesora Sveučilišta na inozemnim institucijama. Za intenziviranje međunarodne aktivnosti i međunarodnu prepoznatljivost Sveučilišta vrlo je važno proaktivno sudjelovanje djelatnika Sveučilišta u radu i aktivnostima Europske sveučilišne asocijacije (EUA) i njezinih tijela. Sudjelovanjem na konferencijama i radionicama u organizaciji EUA-e Sveučilište može aktivnije utjecati na razvoj i kretanja u Europskom visokoobrazovnom prostoru, lakše pronaći inozemne partnere za znanstveno-istraživački i nastavni rad sastavnica, učiti na iskustvu institucija koje se znatno duže nalaze u EHEA-i, biti u tijeku sa najnovijim trendovima i pravcima razvoja visokoškolskih institucija u Europi te se svojim kapacitetima na vrijeme prilagođavati nužnim promjenama.

Konstantno naglašavate važnost praktičnog iskustva za studente. Na koji ih način planirate povezati s potencijalnim poslodavcima?

-Jedan od važnih dijelova osiguranja kvalitetnog studentskog života i rada na sveučilištu je i mogućnost pronalaska informacija o budućim poslodavcima, uspostavljanje kontakata s njima, te priprema za tržište rada i pronalazak posla. Za to je važno dodatno osnažiti djelovanje Službe za profesionalno savjetovanje studenata koji provodi grupna savjetovanja studenata na teme izrade životopisa, priprema za razgovore s poslodavcima i slično te individualno savjetovanje. Rad službe potrebno je proširiti na organiziranje susreta s poslodavcima i organiziranje Dana karijera te provođenje analize zapošljavanja studenata sveučilišnih sastavnica. Uložiti dodatne napore u osnivanje studijskih programa kojih nema na Sveučilištu, a koji su traženi na tržištu rada. Operativnim planom potrebno je detaljnije odrediti aktivnosti po mjesecima i godinama. Mnogo je planova i bit će mnogo posla, a uspjeh ovisi o svima nama, posebice o entuzijazmu i zajedničkim naporima svih sastavnica Sveučilišta.

Zbog čega bi neki student trebao izabrati baš Sveučilište u Osijeku kao poželjno mjesto za studiranje?

- Osijek je "grad mladih" sa svojih 19.000 studenata i kao takav poželjno je mjesto mladom čovjeku za studiranje i studentski život. Prema svojoj veličini Osijek je grad po mjeri, ne samo za mlade ljude na Sveučilištu, nego i za stanovnike Osijeka. Za svojom infrastrukturom te uz Sveučilište koje gradu daje epitet mladosti, pruža mladim ljudima sve ono što im je potrebno tijekom studiranja, u obrazovnom, znanstvenom, stručnom, umjetničkom, kulturnom i svakom drugom planu. Zahvaljujući svom zemljopisnom položaju, Osijek je stoljećima bio stjecište kultura, različitih svjetova i svjetonazora, što mu je dalo dodatnu multikulturalnu vrijednost. Sveučilište u Osijeku sveučilište je po mjeri upravo stoga što nije preveliko, ali ni malo za naše prilike. Stoga je mnogo prilagodljivije na novonastale uvjete rada i brže prihvaća nužne promjene i zato Osijek ima niz komparativnih prednosti u odnosu na druge sveučilišne gradove.

Koliko ste zadovoljni trenutačnom pozicijom Sveučilišta u hrvatskom visokom školstvu? Što biste voljeli poboljšati?

-Svjedoci smo da se Sveučilište u Osijeku u zadnjih nekoliko godina razvilo u pogledu materijalno-tehničkih uvjeta i razvoja infrastrukture. U usporedbi s drugim hrvatskim sveučilištima to još uvijek nije dovoljno, uzimajući u obzir važnu činjenicu da je Sveučilište u Osijeku jedino u pet slavonskih županija. Financijska sredstva koja su uložena u tu infrastrukturu nedostatna su i osobno mislim da smo godinama bili na repu događanja i ponekad dobivali mrvice sa stola u odnosu na ostala sveučilišta. Međutim, ako zanemarimo tu činjenicu, još je važnije razvijati Sveučilište u obrazovnom, znanstvenom i umjetničkom dijelu, vodeći računa o ljudskim resursima, prije svega o pomladku i budućim asistentima, budućim profesorima. Kadrovska politika i briga o mladim ljudima važnija je od razvoja infrastrukture i gomile betona i stakla. Da se razumjemo, infrastruktura je, naravno, prijeko potrebna. Ali sjetimo se Domovinskog rata kada nismo imali nikakve materijalno-tehničke uvjete za izvođenje nastave, a pogotovo znanstvenog rada, ali se nastava, zahvaljujući nastavnom kadru, ljudima koji se uložili sebe u rad sastavnica, odvijala gotovo nesmetano i u cijelosti. Ako zapostavimo brigu o podmlatku, zapostavimo kadrovsku politiku, ili je vodimo na krivi način, uzalud nam silne zgrade i infrastruktura.

Jeste li zadovoljni prepoznatljivošću Sveučilišta u inozemstvu i programom međunarodne razmjene nastavnika i studenata? Koji studenti i nastavnici najviše gravitiraju Osijeku kao mjestu stalnog ili privremenog studiranja/usavršavanja, a koje biste voljeli privući u većem broju?

-Tijekom zadnjih nekoliko godina uloženo je mnogo napora u povećanje prepoznatljivosti Sveučilišta na međunarodnoj razini. Naravno, koliko god radili na tom poslu, nikad ne trebamo biti zadovoljni u cijelosti i prestati to raditi. Uvijek se može više i bolje, i uvijek postoje novi načini promoviranja Sveučilišta i povećanja njegove prepoznatljivosti na razini Europske unije, prije svega, a onda i šire. Zahvaljujući svom geostrateškom položaju Sveučilište ima izvrsne predispozicije za obrazovanjem studenata iz nama susjednih zemalja. To se odnosi na Mađarsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju. Posebice je važno što između nekih zemalja ne postoji jezična barijera. Uvođenjem većeg broja studija privući ćemo studente iz zemalja EU-a. Upisom većeg broj studenata iz zemalja EU-a na naše studijske programe na engleskom jeziku nećemo ostvariti nekakvu veću materijalnu dobit, ali je ona višestruka na drugim razinama. Strani studenti tijekom studija ostvarit će kontake s našim studentima, branit će završne i diplomske radove pred međunarodnim povjerenstvom te studirati na doktorskim studijima gdje će također članovi povjerenstava biti znanstvenici i umjetnici iz različitih zemalja Europske unije. I na kraju, iz cijele te suradnje prijavljuju se zajednički projekti te publiciraju znanstveni i umjetnički radovi u prestižnim svjetskim časopisima, što pridonosi povećanju vidljivosti Sveučilišta u cjelini. Vrlo je važno na diplomskim i doktorskim studijima Sveučilišta povećati broj stranih studenata iz zemalja koje ne pripadaju Europskoj uniji. Kroz ovakve oblike suradnje i edukacije ostvarit će se znatna materijalna sredstva prijeko potrebna za daljnji razvoj sastavnica.

Molim Vas, detektirajte najveće probleme s kojima se danas susreće visoko školstvo, pa tako i Sveučilište u Osijeku. Na koji način biste ih riješili?

- Na prvom mjestu to je svakako pronalaženje posla za visokoobrazovane mlade ljude i njihovo aktivno uključivanje u sva područja društvenog rada te korištenje znanja i kompetencija koja su stekli tijekom studija. Potrebno je voditi veću brigu o nastavnom i znanstvenom kadru, prije svega kvalitetnom odabiru najboljih studenata i njihovo zadržavanje na Sveučilištu te osigurati financijska sredstva koja trebaju pratiti takvu kadrovsku politiku. Gdje god je moguće, nastavne programe treba prilagoditi novonastalim potrebama tržišta rada. Sveučilište treba aktivnije sudjelovati u projektima s gospodarstvom, lokalnom zajednicom te institucijama kulture i umjetnosti, jer tu može svojim potencijalom biti generator razvoja. Nedovoljno je stipendija namijenjenih studentima i potrebno je uložiti dodatna sredstva u podizanju standarda studentskog života u gradu Osijeku. Nakon 12 godina provođenja studijskih programa nužno je napraviti analizu njihove provedbe, definirati nove akademske profile i prilagoditi se novim zahtjevima tržišta rada i regionalnog okruženja. Potencijal koji je na Sveučilištu nedovoljno iskorišten odnosi se na razvoj zajedničkih studija između pojedinih sastavnica Sveučilišta (joint study program). Ovakvi programi, posebice na diplomskoj razini, omogućuju interdisciplinarnu nastavu, pridonose unutarnjoj studentskoj mobilnosti i stjecanju znanja i vještina kojima završeni studenti mogu bolje konkurirati na tržištu rada. Nikako se ne smije zaboraviti da se Sveučilište u Osijeku želi razvijati kao istraživačko sveučilište te je za nastavni proces vrlo važno provoditi visokokvalitetnu nastavu u međunarodnom, kompetitivnom, istraživačkom okruženju. Sve navedeno može se ostvariti samo zajedničkim djelovanjem resornog ministarstva, sveučilišnih sastavnica, jedinica lokalne samouprave, institucija kulture i umjetnosti te gospodarstva u cjelini, kao najvažnije karike u ovom lancu.