Novosti
NEDOSTUPNOST PREDŠKOLSKOG ODGOJA

Djeca s istoka od prvoga su dana diskriminirana
Objavljeno 13. srpnja, 2017.

Mreža Eurydice, koju je osnovala Europska komisija, još je jednom upozorila na nejednakosti među djecom predškolske dobi u Hrvatskoj izazvane ponajprije velikim razlikama u imovinskom statusu roditelja i jedinica lokalne samouprave u pojedinim dijelovima zemlje.

U Republici Hrvatskoj ustrojeno je ukupno 555 jedinica lokalne samouprave (JLS), i to 428 općina i 127 gradova, a u čak 161 JLS ne postoji predškolska ustanova (vrtić i/ili jasnice). Riječ je o njih 29 posto od ukupnoga broja, dakle gotovo o trećini gradova/općina. Uz to, njih 96 nema organiziranu ni predškolu, što je zakonska obveza u godini prije polaska djeteta u školu.

Osnivanje takvih predškolskih ustanova država je prepustila jedinicama lokalne samouprave od kojih mnoge ne zarađuju ni da bi financirale same sebe i svoje često nepotrebne činovnike.

Predškolski odgoj i obrazovanje jedini je dio hrvatskog obrazovnog sustava koji nije na razini ostvarenoj u zemljama EU-a, konstatira se i u Nacionalnoj strategiji za prava djece u RH 2014. - 2020. godine. “Problemi predškolskog odgoja odnose se, ponajprije, na manjak smještajnih kapaciteta, neodgovarajuće sigurnosne uvjete u vrtićima i organizaciju rada koja nije dovoljno prilagođena potrebama roditelja. Stoga je važno uspostaviti mrežu predškolskih ustanova koja će omogućiti potpuni obuhvat djece bar dvije godine prije početka osnovne škole i omogućiti smanjenje razlika među djecom na početku osnovne škole.

Zagreb odskače

“Jednako tako, potrebno je obvezati jedinice lokalne samouprave na analizu potreba djece i roditelja, a osobito roditelja ranjivih skupina djece, kao i na donošenje lokalnih mreža ustanova za rani i predškolski odgoj”, navodi se kao rješenje.

Razlike u imovinskom statusu pojedinih dijelova naše zemlje goleme su i to se reflektira na nejednake šanse u samome početku života u Hrvatskoj. Istok Hrvatske, kao i na mnogim drugim poljima tako značajno zaostaje za sjeverozapadom zemlje. U Brodsko-posavskoj županiji koja je po ovome najgora u zemlji u predškolski je odgovj uključeno tek 19 posto djece u dobi od tri do šest godina. S druge strane, u Zagrebu ta brojka doseže 91 posto, kao i u primjerice, Francuskoj i Belgiji.

Sa spomenutih 91 posto obuhvata jedino Zagreb u cijeloj Hrvatskoj ispunjava “smjernice iz Barcelone” iz 2002. godine prema kojima 33 posto djece do treće godine života treba biti obuhvaćeno predškolskim odgojem i 90 posto njih u dobi od treće do šeste godine.

Nakon glavnoga grada, po obuhvatu djece slijedi Istra (74 posto), Primorsko-goranska županija (73 posto) te Šibensko-kninska županija sa 61 posto iako ne slovi kao jedna od bogatijih županija.

Prema Državnom zavoda za statistiku, uz Virovitičko-podravsku i Brodsko-posavsku županiju, u Osječko-baranjskoj županiji najmanji je obuhvat djece u predškolskim ustanovama u dobi od 0 do 3 godine te od pete godine do polaska u školu gdje Osječko-baranjskoj županija bilježi četvrti najmanji obuhvat djece u predškolskim ustanovama. Nije puno bolja situacija ni kada je u pitanju skupina od treće do pete godine, gdje se Osječko-baranjska županija po broju djece u vrtićima pozicionirala tek na 14. mjesto.

Dokaz je i PISA

Da nedostupnost vrtića postaje izvor socijalnih nejednakosti upozorili su i dr. Ivana Dobrotić i dr. Teo Matković s Katedre za socijalnu politiku zagrebačkog Pravnog fakulteta u studiji “Pokazatelji obuhvaćenosti i ulaganja u redovne programe ranog i predškolskog obrazovanja u Hrvatskoj u kontekstu postizanja ciljeva iz Barcelone i pedagoškog standarda”.

A da se nedostupnost predškolskog odgoja kasnije odražava na ukupne rezultate u budućem životu pokazala je i analiza Centra za mirovne studije. “Imajući na umu da postoji jasna korelacija na PISA rezultatima u području matematike između 15-godišnjaka koji su pohađali predškolski odgoj više od godinu dana i onih koji nisu, izuzetno je važno da borba protiv regionalnih nejednakosti u obrazovanju započne upravo povećanjem obuhvata predškolskim odgojem i obrazovanjem u županijama u kojima je taj obuhvat najmanji” - ističu autori analize.

Rezultati istraživanja PIRLS pokazuju kako su učenici koji su duže boravili u vrtićima bolje pripremljeni za ulaz i za uspjeh u osnovnoškolskom obrazovanju. U prosjeku, u zemljama EU-28 koje su sudjelovale u istraživanju, učenici četvrtih razreda koji su pohađali predškolske ustanove jednu godinu ili kraće, ostvarili su najniže rezultate na PIRLS ljestvici dok su djeca koja su pohađala vrtiće duže od jedne godine, ali kraće od tri godine, imala nešto bolje rezultate. Najbolje rezultate ostvarili su oni koji su išli u vrtić tri ili više godina.

Eduard SOUDIL
UNICEF: NAJVEĆI JE PROBLEM U HRVATSKIM RURALNIM PODRUČJIMA

S ovim se velikim hrvatskim problemom bavi i UNICEF. “Uz postignuća u kasnijoj dobi jasna je i poveznica sa siromaštvom i zapošljavanjem. Podaci istraživanja jasno pokazuju uskraćenost usluge vrtića za 76 posto djece koja žive u siromaštvu te dodatne rizične okolnosti koje upozoravajju na to da su usluge manje dostupne i financijski nepriuštive obiteljima koje žive u ruralnim područjima, obiteljima s troje ili više djece te da su češće neuključena djeca niže dobi u programe ranog odgoja i naobrazbe, odnosno djeca u dobi od tri do četiri godine”, ističu u UNICEF-u.

U RH U VRTIĆU 70 % DJECE STARIJE OD 4 GODINE, U RUMUNJSKOJ - 82 %

Prema Eurydiceovu istraživanju, odnosno prema do sada najdetaljnijoj studiji “Rani odgoj i obrazovanje u Europi“ koju su objavili Eurostat i Eurydice, Hrvatska je unutar EU-a država uvjerljivo najmanjim udjelom djece koja pohađaju vrtić. U skupini djece starije od četiri godine njih samo 70 posto pohađa neki oblik predškolskog odgoja i obrazovanja, dok je europski prosjek 93 posto. U Rumunjskoj u vrtić ide 82 posto djece, u Sloveniji - 90 posto, a u 17 europskih zemalja obuhvat djece veći je od 95 posto.

Možda ste propustili...

ŽIDOVSKE OPĆINE, ANTIFAŠISTI I SNV NEZADOVOLJNI

Ipak dvije komemoracije u Jasenovcu

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana