Ekonomija
JAČANJE BAZE DOMAĆEG AGRARA

Država zakonom želi OPG-ove pomladiti te ih učiniti profitabilnijima
Objavljeno 12. srpnja, 2017.
Većina gospodarstava obrađuje do 3 ha, a vrijednost proizvodnje im je manja od 3000 eura

Ovoga tjedna na Vladi RH naći će se Prijedlog Zakona o OPG-u u čiju su se važnost kao elementarne čestice, baze domaćeg agrara, ali i života sela uopće zaklinjale sve dosadašnje poljoprivredne politike.

No, dosad su OPG-ovi dizali glas da se počesto ide na ruku velikima, na štetu njih, malih, a da Europa u svojoj poljoprivredi promiče upravo njih, obiteljska gospodarstva. Njihova pitanja dosad su bila regulirana preko nekoliko propisa u kojima su tek djelomično obuhvaćena njihova prava i obveze. Stoga, zakon ih objedinjava na jednom mjestu. Njime se OPG-ovi žele pomladiti, učiniti proizvodnijima, profitabilnijima, snažnijima i u pitanju zemljišta i dr., pa OPG treba učiniti prepoznatljivijim poduzetničko-gospodarskim subjektom i organizacijskim oblikom što pojedine institucije, pogotovo banke, dosad nisu prepoznavale.

Osjetio je to i OPG-ovac Hrvoje Glavačević iz Strizivojne.

– Jedna od stranih banaka u nas imala je kreditni program za poljoprivrednike i raspitivao sam se u njoj za nj. No, kada su čuli da sam bio od prije blokiran, inzistirali su da nakon izlaska iz blokade mora proći bar šest mjeseci da bi uopće mogli razgovarati, a kamoli što drugo. Ako bi zakonom OPG-ovi dobili neku pravnu snagu, to bi bilo dobro - kaže Glavačević.

Jer sada OPG ne može stjecati prava i obveze te ne može biti stranka u postupku, već je to uvijek fizička osoba, njegov nositelj. Stoga je namjera zakonom sva ta pitanja na transparentan način obuhvatiti i time dati da i OPG ima temeljni propis kao što obrtnici imaju Zakon o obrtu, zadruge Zakon o zadrugama itd.

Za mlađe od 56

- Ciljana skupina zakona obuhvaća 62.128 OPG-ova koji imaju nositelje mlađe od 56 godina koje je potrebno potaknuti i usmjeriti u poduzetničkim aktivnostima da nastave svoj rad u poljoprivredi na područjima gdje žive i rade, te ih postupno privoditi profesionalizaciji i edukaciji - ističu u Ministarstvu poljoprivrede gdje ovim zakonom žele dobnu strukturu OPG-ova učiniti optimalnijom, perspektivnijom, poduzetnijom, ambicioznijom, a time pomladiti i domaću poljoprivredu uopće jer dosad je slovila za “staru djelatnost”, neatraktivnu za mlade.

- Zašto ta ciljana skupina? Jer pregledom podataka iz Upisnika krajem 2016., u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava upisano je ukupno 170.515 gospodarstava od čega je 165.167 OPG-ova. Prema korištenju poljoprivrednog zemljišta u ARKOD sustav je upisano korištenje 1,112.733 ha poljoprivrednih površina, a po statističkim podacima DZS-a tih površina je 1.537.629 ha. Razlika upozorava da nisu upisane sve površine koje se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji, da se korištenjem oko 425.000 ha proizvodi ono što narušava tržišne uvjete, tj. stvara izvore za sivo tržište i ostvarivanje dohotka koji se ne prikazuje u poslovnim knjigama. To onemogućava praćenje stvarne sljedivosti hrane, upotrebe pesticida, stanja i zaštite zemljišta od onečišćenja, otežava kontrolu zapuštenog i neobrađenog zemljišta - ističu u Ministarstvu. Znakovit je i podatak o korištenju tog zemljišta - od 149.441 PG-a, njih 89.157 koristi poljoprivredne površine manje od 3 ha, u prosjeku tek 1,22 ha. Dakle, čak 60% OPG-ova koristi površine manje od 3 ha, a 21.074 upisana gospodarstva, njih 12 %, uopće nema upisano korištenje poljoprivrednih površina, pa u Ministarstvu procjenjuju da 110.231 PG (89.157 + 21.074) upisan u Upisnik ima indikativni SO manji od 3000 eura, da se poljoprivredom bave u vrlo malom obuhvatu ili tek za osobne potrebe.

Dopredsjednik HPK Antun Vrakić kaže kako je donošenje Zakona o OPG-u važnošću tek na trećem mjestu – da su u ovom trenutku, u žetvi, važniji Pravilnik o otkupu žitarica i Zakon o poljoprivrednom zemljištu.

Jedna obitelj – jedan OPG

- Žetva je pri kraju, a iz Vlade RH i ministarstva šute o tome. Ona je pri kraju, a mi nismo imali sastanak s ministrom. Žetva ječma je gotova, a njegova cijena vezuje se uz pšenicu, no ne zna se. Kažu – Slavonija šuti, a ja kažem: Ne šuti ona, nego nitko za nju nema sluha - zaokupljeniji je žetvom nego Zakonom o OPG-ovima Vrakić.

Osim slabašnog opsega proizvodnje, indikativna je i dobna struktura OPG-ovaca, pa se zakonom želi popraviti i ta slika. - Prema tipologiji nositelja i članova OPG-a i pokazateljima dobne strukture i broja zaposlenih na poljoprivredi, od 165.167 OPG-a njih 103.877 ima nositelje starije od 56 godina, od čega je njih 59.899 starije od 65, dok je 62.128 OPG-ova koji imaju nositelje mlađe od 56 godina, a samo 16.372 OPG-a ima nositelja mlađe od 40. Uz nositelja, u Upisnik je upisano 147.009 članova, ukupno po dobnoj strukturi od 312.176 čak 63 % ih je starije od 56 godina, nastavljaju s “krvnom slikom” OPG-ova u Ministarstvu.

Viškovi iz Europe

Ovakva dobna struktura upozorava na potrebu definiranja propisa za OPG-ove koji se poljoprivredom bave u proizvodnom, poduzetničkom i tržišno orijentiranom obuhvatu, različito od prava i obveza za PG-ove koji se poljoprivredom bave u vrlo ograničenom obuhvatu u okviru vlastitih potreba. Zakonom se želi naglasiti strateška važnost OPG-a kao organizacijskog oblika PG-a u RH, ali i kroz sigurnost hrane i očuvanje prirodnih resursa. Ističe se i njegova društvena, socijalna i ekološka uloga. Njime se želi i motivirati poljoprivrednike da jedna obitelj ima jedan OPG koji omogućava održivo gospodarenje i samozapošljavanje njenih članova. S druge strane, zakon želi destimulirati usitnjavanje proizvodnih resursa, a naglasak daje okrupnjavanju, udruživanju.

– Od zakona ne očekujem previše; važnije je ukupna poljoprivredna politika. Možemo mi zakonski urediti snagu OPG-a – pravnu, dobnu, obrazovnu…, no što ako nemamo ekonomsku snagu?! - pita se Glavačević i za primjer podcrtava problem OPG-ova sa zemljom, poručujući da većinu zemlje, i to one kvalitetnije, nemaju oni, mali, nego, kaže, “krupnije ribe”.

Predsjednik udruge OPG-ova Život Antun Laslo za lošu krvnu sliku naših OPG-ova optužuje uvoz viškova hrane iz Europe.

– Hrvatska je samo izvršitelj tih naredbi iz EU-a. Umjesto da bude punopravni član te Unije, ona je u sluganskom položaju, a ceh su platili naši OPG-ovi. Naši građani samo su potrošači europskih viškova, tako Laslo locira problem naših OPG-ova.

Suzana ŽUPAN

Tomislav Tolušić

ministar poljoprivrede

Zakon regulira i zaštitu od ovrhe

- Obiteljska gospodarstva strateški su važna za dugoročan razvoj poljoprivrede i općenito za budućnost Hrvatske, na što nas upozorava i evidentna depopulacija pojedinih područja. U Hrvatskoj imamo više od 160.000 OPG-ova, a sada smo napokon zakonom definirali što je to OPG u Hrvatskoj jer pojedine institucije, pogotovo banke, ne prepoznaju OPG ni kao organizacijski oblik, a kamoli kao poduzetnički subjekt. – Zakon omogućava da proizvodni resursi OPG-a koji su nužni za obavljanje djelatnosti poljoprivrede i koji su njihov glavni izvor sredstava za život budu zaštićeni od ovrhe, kao i imovina nužna za obiteljski život i stanovanje. Zakonom otvaramo mogućnost samozapošljavanja članova obitelji te proširenja djelatnosti za OPG, a radi boljeg korištenja kapaciteta, znanja i vještina članova OPG-a potičemo i razvoj vlastitih proizvodnih kapaciteta te pružanja usluga u poljoprivredi i ruralnom turizmu - kaže o zakonu Tolušić.

Udruga OPG-ova

Mi smo glas s terena, a nitko nas nije zvao

Dok je HPK, kaže Antun Vrakić, s više predstavnika bio uključen u izradu prijedloga zakona, u udruzi OPG-ova Hrvatske Život s nezadovoljstvom ističu kako ona u tome nije pozvana da sudjeluje.

– I to je jedan od propusta u izradi tog prijedloga. Jer, mi smo glas s terena, udruga OPG-ova, no umjesto nas, prijedlog su izradile administracije u ministarstvu kako su htjele. Saborska većina dići će ruke za nj, a da ni ne znaju o čemu se radi. Naša udruga inzistirala je da je taj zakon prijeko potreban jer vidimo da je pola OPG-ova nestalo. I danas mnogi, pogotovo stočari, nestaju zbog ovih tržišnih odnosa i odnosa službenih politika prema OPG-ovima. Ovaj se zakon čeka godinama, a onaj o Agrokoru donesen je za nekoliko sati - kaže predsjednik Antun Laslo.

NE PROPISUJE UVJETE IZ POREZNOG SUSTAVA

Kada je riječ o poreznom sustavu te pragu neoporezivog dijela, pitanjima zdravstvenih i mirovinskih doprinosa, Zakon o OPG-u ne narušava, odnosno ne propisuje uvjete iz djelokruga poreznog sustava. - Vezano uz evidenciju proizvodnje i prodaje, u dosadašnjem sustavu postoji obveza OPG-ova u njezinu vođenju, no bez povezivanja s podacima o proizvodnji, a sustav kontrola u prodaji je neučinkovit, a pristup crnom tržištu pretjerano je otvoren, pa poljoprivrednici gube dio dohotka koji završava u džepovima prekupaca. Stoga se definiraju načini vođenja evidencija kako bi se omogućilo da se sustav kontrola može suprotstaviti zelenoj mafiji, ističu u Ministarstvu.

Možda ste propustili...

U 2017. SUŠA, MRAZ, TUČA, POŽARI...

Tolušić pozvao na osiguravanje usjeva

PORUKE SA SUMMITA100 U SKOPLJU

Potrebna je bolja povezanost u regiji

Najčitanije iz rubrike