Sudeći prema stavovima iznesenim na dvije rasprave, održane u proteklih nešto manje od mjesec dana, većina domaćih ekonomskih stručnjaka mišljenja je da bi Hrvatskoj uvođenje eura donijelo znatno više koristi te da zbog toga u eurozonu treba ući što prije.

Pitanje uvođenja eura koji bi zamijenio kunu aktualizirao je izlazak Hrvatske iz Postupka prekomjernog deficita.

Nekoliko je razloga koji idu u prilog ulasku u eurozonu, a jedan od možda i najvažnijih o kojemu se u posljednje vrijeme intenzivno govori je stvaranje tzv. Europe više brzina. U toj budućoj Europskoj uniji moglo bi se lako dogoditi da države koje nisu prihvatile euro ostanu u “nižoj” brzini, s manje novca iz europskih fondova od država iz eurozone. U eurozoni od 28 država EU-a nisu Hrvatska, Mađarska, Češka, Poljska, Švedska, Danska, Rumunjska i Bugarska. Vrijedi podsjetiti i na to da je Crna Gora prihvatila euro kao svoju valutu, iako nije članica EU-a.

Što je pozitivno što bi Hrvatskoj donio euro, a što negativno? Na to pitanje odgovor bi se mogao vidjeti u kompilaciji stavova domaćih ekonomista, iznesenih na okruglom stolu koji je organizirala udruga Hrvatski izvoznici u povodu prijedloga Europske komisije o stvaranju Europe više brzina i jačanju eurozone, kao i rasprave održane u povodu obljetnice ulaska Hrvatske u EU i izlaska iz Procedure prekomjernog deficita, koju je organizirao Ekonomski lab pod nazivom “Euro: da ili ne?”.

Bivši SDP-ov ministar financija Boris Lalovac drži da bi se hrvatska politika morala jasno opredijeliti za preuzimanje eura, upravo zbog bojazni da bi pristup Hrvatske europskim fondovima bio smanjen ako se ostvari Europa više brzina. Podsjetio je kako tek sada koristimo prve prednosti europskih fondova te da bi padanje Hrvatske u treći ili četvrti razred bilo pogubno za zemlju.

Potpredsjednica Vlade Martina Dalić velika je zagovornica što bržeg prihvaćanja eura. Ona ističe kako je Hrvatska visokoeurizirana i mala zemlja te ne može voditi neovisnu monetarnu politiku poput SAD-a. Naglašava kako bi hrvatskim poduzećima ulazak u eurozonu smanjio troškove poslovanja. Zbog visoke euroiziranosti hrvatskog financijskog sustava koristi bi bilo više nego štete. Podsjetila je kako je oko 80 posto štednje u eurima, ukazujući da hrvatska monetarna politika može utjecati samo na 20 do 30 posto monetarne mase. Dalić je naglasila kako je Europa više brzina pred vratima, pri čemu se Hrvatska mora opredijeliti hoće li voziti u prvoj brzini, ili će biti na repu događaja. Njezin je stav da se više ne treba gubiti vrijeme na rasprave za euro ili protiv njega, nego ga prihvatiti i vidjeti što činiti da bi hrvatsko gospodarstvo u eurozoni bilo konkurentno.

I profesorica Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu naglašava kako bismo gledali drukčije da je hrvatski javni dug u domaćoj valuti, a ne u eurima.

S obzirom na to da je najveći dio štednje i javnog duga u eurima, monetarna politika ima ograničen utjecaj, kaže ona. Dodaje kako bi s eurom Hrvatska imala niže kamatne stope i manju premiju rizika na kredite. Međutim, ona također ističe kako se ne možemo olako odreći mogućnosti da na buduće recesije odgovorimo fleksibilnijom politikom tečaja domaće valute.

Ekonomski analitičar Velimir Šonje podsjeća kako pristaše uvođenja eura ističu da su građani već odabrali euro jer u njemu štede te kako smo mi mala, otvorena zemlja koja ne može voditi vlastitu monetarnu politiku. Istaknuo je kako se uvođenjem eura ukida valutni rizik, gube se troškovi konverzije, smanjuju se kamate i regulatorni troškovi, a dolazi i do pozitivnog utjecaja na gospodarsku i financijsku stabilnost. Naglasio je i on kako bi ulazak u eurozonu povoljno utjecao i na prinose koje države plaćaju po izdanim obveznicama iznoseći podatak da, kada bi Hrvatska uvela euro 2022. godine, premija na rizik po državnim obveznicama pala bi na razine ispod dva posto.

Protivnici uvođenja eura, kaže Šonje, kao razloge navode to što je s eurom moguć rast inflacije, gubi se mogućnost slabljenja valute u krizi, monetarna politika se vodi prema potrebama moćnijih država, članstvo se plaća, a uvijek postoji mogućnost da se eurozona raspadne. Također se navodi prednost koju pruža mogućnost da središnja nacionalna banka koristi svoje instrumente monetarne politike.

Velimir Šonje podsjetio je kako se Hrvatska potpisom ugovora s EU-om zapravo obvezala na uvođenje eura. Treba reći kako hrvatska Vlada, ali i HNB pripremaju mjere za zamjenu kune eurom. No, ulazak Hrvatske u eurozonu može se dogoditi tek poslije 2020. godine.