Novosti
VLADO GUBERAC, NOVI REKTOR

Najvažniji cilj nam je zaustaviti iseljavanje i odlazak mladih
Objavljeno 10. srpnja, 2017.
Duboko vjerujem da naši studenti dobiju dovoljnu količinu znanja i kompetencija da krenu samostalno u život

Na izbornoj sjednici Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, održanoj 29. lipnja, većinom glasova članova Senata za novoga rektora Sveučilišta, za mandatno razdoblje od 1. listopada 2017. do 30. rujna 2021., izabran je prof. dr. sc. Vlado Guberac, redoviti profesor u trajnom zvanju i aktualni dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku.

U povodu toga s budućim rektorom, koji dužnost preuzima 1. listopada, napravili smo kratak razgovor za Glas Slavonije.

Novi studiji

Što je, prema Vama, bilo presudno da članovi Senata Sveučilišta izaberu Vas ispred dva protukandidata, prof. dr. sc. Drage Žagara i prof. dr. sc. Zlatka Kramarića?

- To bi, naravno, trebalo pitati svakoga člana Senata, zašto je pojedini kandidat njihov izbor. Sva tri kandidata opširno su predstavila svoj program rada i svaki od tih programa ima neke svoje specifičnosti i dobre strane. Mislim da je program rada, za sljedeće četverogodišnje razdoblje, itekako važan, ali ne i presudan u odabiru kandidata. Članovi Senata imaju svoj osobni stav i mišljenje o svakom kandidatu, njegovoj osobnosti, njegovom dosadašnjem radu u akademskoj zajednici, doprinosu u razvoju fakulteta s kojeg dolazi, kao i u radu Senata općenito. O svemu tome donose svoj osobni sud i stav, te se vjerojatno tako i opredjeljuju kome će dati povjerenje u izboru rektora.

Kako biste ocijenili aktualnu situaciju na Sveučilištu u Osijeku, s naglaskom na ponudi fakulteta i sveučilišnih studija te kvaliteti nastave i uspješnosti studiranja?

- Sveučilišne sastavnice izvode danas velik broj studijskih programa i pokrivaju velik broj područja, kako znanosti tako i umjetnosti. Ulaganjem dodatnih napora na pojedinim sastavnicama potrebno je utemeljiti i nove deficitarne studije. Takvi novi studiji znatan su potencijal za daljnji razvoj Sveučilišta i način zadržavanja mladih na području istočne Hrvatske. Nastavni proces treba ojačati s više stručne prakse, mentorskog rada, sudjelovanja studenata u zajedničkim projektima s asistentima i nastavnicima ili u umjetničkim postavama. Na taj način treba već tijekom studiranja odabrati najbolje studente kao pomladak za razvoj sastavnica. Duboko vjerujem da naši studenti nakon završetka studija dobiju dovoljnu količinu znanja i kompetencija da krenu samostalno u život, a iskustva pokazuju da su oni koji su našli radno mjesto u zemljama Europske unije jako dobro prihvaćeni od svojih poslodavaca, jer su pokazali zavidnu razinu znanja i umijeća. Uvođenjem “bolonjskog sustava” obrazovanja prolaznost se kod studenata nešto povećala. To još uvijek ne znači da je sustav dobar i da ga ne treba poboljšavati i dopunjavati. Strateški cilj razvoja je uvođenje studijskih programa na engleskom jeziku, na svim sastavnicama. U tom procesu sastavnicama će se dati maksimalna podrška od Rektorata.

Veća potpora

Koji će Vam biti prvi potezi nakon što službeno preuzmete rektorsku dužnost?

- Intenziviranje dijaloga s gospodarstvenim subjektima i jedinicama lokalne samouprave te jače uključivanje Sveučilišta u razvojne projekte, zatim revizija nastavnih planova i programa nakon 12 godina “bolonjskog procesa” i prilagodba tržištu rada, poticanje osnivanja novih studija i fakulteta te novih združenih studija kako na Sveučilištu tako i između više sveučilišta. Također, osnovat ćemo resor za kulturu, umjetnost i međuinstitucionalnu suradnju te tražiti veću financijsku potporu resornog ministarstva jedinom sveučilištu na istoku Hrvatske.

Koje biste projekte ili poteze aktualnog vodstva Sveučilišta izdvojili kao kvalitetne i vrijedne daljnjeg razvoja? S druge strane, što planirate promijeniti u odnosu prema sadašnjoj situaciji?

- Posljednje četiri godine uprava Sveučilišta radila je u smjeru povećanja vidljivosti Sveučilišta u međunarodnom okruženju, stimulirala znanstveno-istraživački rad nagrađivanjem mladih znanstvenika i poticala publiciranje radova u prestižnim svjetskim časopisima, što je svakako dobro. Nastavila se gradnja kampusa kako je predviđeno Strategijom razvoja Svečilišta. Pokrenute su inicijative za osnivanje novih fakulteta i studija, što svakako treba podržati. U daljnjem razvoju Sveučilišta, osim materijalno-tehničkih uvjeta rada, treba više energije i truda uložiti u brigu o pomlatku na sastavnicama, jačem razvoju ljudskih resursa, njihovu napredovanju u nastavnom, znanstveno-istraživačkom i umjetničkom radu, tražiti od resornog ministarstva veću podršku za te ciljeve, pojačati mobilnost nastavnika, prije svega prema zemljama Europske unije. Jedan od važnijih ciljeva razvoja Sveučilišta jest jača povezanost obrazovnog i istraživačkog rada s gospodarstvom te umjetničkog rada s institucijama kulture i umjetnosti. Potrebno je uložiti maksimalne napore da studenti već od prve godine studija imaju kontakte, suradnje, manje start-up projekte s gore navedenima te na taj način pomoći studentima u pronalaženju posla, smanjiti iseljavanje i odlazak mladih ljudi u svijet. Čini mi se da je u ovom trenutku to naš najvažniji i strateški cilj.

Tomislav LEVAK
AKADEMSKA ZAJEDNICA NIJE DOVOLJNO UKLJUČENA

Smatrate li da je osječka akademska zajednica u dovoljnoj mjeri uključena u svoje okruženje, osobito na kulturnoj i gospodarskoj razini? Što bi se još eventualno moglo poboljšati?

- Akademska zajednica nikada nije bila u dovoljnoj mjeri uključena u rad okruženja u kojem se nalazi, ni u jednom području. Svi se u javnim istupima pozivaju na akademsku zajednicu, snagu i potencijal te zajednice te budućnost društva, koje nema bez akademski obrazovanih mladih ljudi. Naravno da Sveučilište samo ne može riješiti problem nezaposlenosti, iseljavanja i starenja društva u cjelini. Taj veliki problem može se riješiti samo zajedničkim snagama sa Sveučilišta, u koheziji s mjerama Vlade Republike Hrvatske, kadrovskom politikom resornog ministarstva, jedinicama lokalne samouprave te gospodarstvom. Gospodarstvo je na zadnjem mjestu, ali je najvažnije. Mjere ekonomske politike moraju pomoći razvoju gospodarstva i privatnog poduzetništva, pogotovo na istoku Hrvatske, jer će upravo to gospodarstvo najviše trebati kadar koji stvara Sveučilište.