Objavljeno 6. srpnja, 2017.
I dok je mlinsko-pekarska industrija okupljena u udruženje Žitozajednica navodno ogorčena potezom ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, koji usred žetve pšenice, po hitnom postupku, donosi novi pravilnik o parametrima kvalitete pšenice, seljaci su prijedlogom novog pravilnika - zadovoljni. Tako bar tvrdi Petar Pranjić, poljoprivrednik iz Novog Čeminca.
- Sudeći po aktualnom otkupnom kodeksu ili pravilniku, u Baranji nema prvoklasne pšenice, što je nevjerojatno. Spuštanjem kriterija, što je i više nego realno, situacija se mijenja. Premium pšenice, s više od 14 posto proteina, doduše, u Baranji će biti vrlo malo, možda jedan do dva posto ukupne količine, ali će većina biti prvoklasna, dakle s proteinima do 13,5 posto - tvrdi Petar Pranjić, naglašavajući kako bi prijedlog trebao biti usvojen, na zadovoljstvo poljoprivrednika. Ističe kako je dobro što se sve skupa radi sada, a ne nakon žetve. Mišljenja je da se netko konačno počeo brinuti o seljaku, pa nisu prepušteni sami sebi kao proteklih godina. No, nastavlja, ima i nezadovoljstva, koje se odnosi na cijenu pšenice.
- Za sada je samo Granolio obznanio cijenu pšenice, i to za prvu klasu 1,10 kuna, drugu 1,05, a za treću 1 kunu. Većina nas je mišljenja kako bi cijene trebale biti više za bar desetak lipa - kaže, objašnjavajući kako bi do spomenutog iznosa trebalo doći smanjenjem uvoza, odnosno troškova koji na taj način nastaju. Bolje bi bilo, dodaje, da taj novac daju seljacima, a zauzvrat dobiju “ekstra djevičansku pšenicu” slikovito opisuje Pranjić.
Inače, žetva pšenice u Baranji u punom je jeku, a ako vremenske prilike dopuste, njezin bi završetak mogao biti za desetak dana. Prinosima su, tvrde seljaci, prilično zadovoljni.
Na jučerašnjoj konferenciji za novinare predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mato Brlošić istaknuo je kako su još prije tri mjeseca pokrenuli izmjenu kodeksa o otkupu žitarica, jer su uvidjeli da je lani prve klase bilo samo 3 posto, druge 20 posto, treće 60 posto, a od 15 do 17 posto bilo je izvan klase, odnosno stočne pšenice.
- Izmjenama je cilj povećati udjel prve klase, tako da se u parametrima kvalitete postotak proteina smanji s 14 posto na 13,5 posto, čime bi se udjel pšenice prve klase povećao na 5 do 10 posto. Druga i treće klasa ostale bi na istoj razini po proteinima, a stočna bi se pšenica brisala i bila bi pšenica četvrte klase - objašnjava Brlošić.
Postoje proizvođači koji proizvode ekstrakvalitetnu pšenicu i bilo bi potrebno uvesti još jednu klasu - premium klasu, smatraju u HPK-u.
Na dva sastanka sa Žitozajednicom nismo se suglasili, kazao je Brlošić, objašnjavajući kako je Žitozajednica pristala da se prva klasa spusti na 13,5 posto proteina, ali je uvjetovala da se treća podigne s 10,5 na 11 posto proteina, što bi značilo da bi 20 posto pšenice iz treće otišlo u četvrtu klasu i to bi bila veća šteta nego korist. Hrvatska poljoprivredna komora to nije mogla prihvatiti, kazao je Brlošić, dodavši kako očekuju novi pravilnik o parametrima kvalitete pšenice, koji bi Ministarstvo poljoprivrede trebalo objaviti ovih dana.
Ivica GETTO/H
UVODI SE I PREMIUM KLASA
Podsjetimo, sukladno s važećim otkupnim kodeksom, u prvu klasu pripada pšenica s hektolitrima 80 a proteinima 14 i više. U drugoj je klasi pšenica sa 78 hektolitara i proteinima između 12,5 i 14, a u trećoj pšenica s hektolitrima nižim od 74 i proteinima između 10,5 i 12,4. Sve ostalo je stočna pšenica. Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, nedavno je izjavio kako će ministar za koji dan donijeti Pravilnik o parametrima kvalitete i kvalitativnim klasama u otkupu roda pšenice 2017. godine, nakon što na dva posljednja sastanka Stručnog savjeta za analizu proizvodnje i prerade žitarica i uljarica, koje je Ministarstvo poljoprivrede sazvalo u svibnju i lipnju, nije postignut dogovor o izmjeni kodeksa. Novim pravilnikom uvest će se premium klasa te četiri klase, bez stočne pšenice.