Objavljeno 28. lipnja, 2017.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je u srijedu, predstavljajući Strategiju nacionalne sigurnosti, kako je sigurnost hrvatskih građana i državnog teritorija temeljna zadaća države i društva, a sprječavanje sigurnosnih ugroza pak preduvjet razvoja gospodarstva, ostvarivanje dobrobiti i prosperiteta hrvatskih ljudi.
“Strategija je ishodišni dokument kojim se određuju strateški nacionalni interesi i politike i instrumenti za njihovu realizaciju”, rekao je Plenković predstavljajući u Saboru Strategiju nacionalne sigurnosti i Zakon o sustavu domovinske sigurnosti. Hrvatska je danas, naglasio je premijer, ostvarila sve ključne strateške ciljeve – imamo zaokružen teritorij, uređenu zemlju, pravni poredak, zaokružili smo procese koji su bili utkani u prva dva i pol desetljeća naših aktivnosti. “Naša je zadaća da s temeljnim okvirnim dokumentima postavimo one okvire koji nam omogućuju prepoznati opasnost i kako da na to reagiramo u skladu s visokim svjetskim i europskim standardima”, rekao je.
Prijetnje se promijenile
Prijetnje terorizmom promijenile su, istaknuo je, kartu pitanja unutarnje i vanjske sigurnosti, a pravodobno djelovanje daleko izvan granica i Hrvatske i EU može spriječiti sigurnosne ugroze na našem teritoriju i to je poruka koju nosi ovaj dokument. “Njime se zatvaraju praznine koje su bile uočene glede koordinacije, pravovremene reakcije na rizike i krize, gdje se uočilo da taj sustav mora biti u stanju brže odgovoriti na te krize. Zato mislim da će ova dva dokumenta dati dodatnu snagu svim nadležnim državnim institucijama koje su uključene svojim dokumentima u pitanja nacionalne sigurnosti te da će povezivanje kroz sustav koordinacije koje će voditi potpredsjednik Vlade biti učinkovitije i da ćemo na taj način moći prepoznavati prijetnje, znat ćemo štititi našu kritičnu nacionalnu infrastrukturu, jer je to prvorazredno strateško pitanje nacionalne sigurnosti”, rekao je Plenković.
Autori tog dokumenta, kazao je, u njegu su ugradili osigurač pa će buduće vlade i sazivi Sabora moći na vrijeme raditi nadgradnju tog dokumenta.
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević naglašava da je odgovornost za sigurnost ogromna, da ugroze često doživljavamo kao nešto što se događa drugom, sve dok se ne dogodi nesreća. Hrvatska mora svoj sustav sigurnosti prilagođavati, planirati i stvoriti sustav koji će biti proaktivan, učinkovit, brži, bolji, jači. Zastupnike je pozvao da podrže predloženi dokument, poručivši da nacionalna sigurnost mora biti iznadstranačko pitanje koje uvijek traži konsenzus, usklađivanje stavova pozicije i opozicije u kontinuitetu.
SDP-ovi zahtjevi
Hrvatskoj treba nova strategija nacionalne sigurnosti, dorasla novim izazovima i okolnostima, suglasili su se saborski zastupnici, pozvavši na nacionalni konsenzus pri njezinu donošenju, ali i upozorivši da je nekim ugrozama u tom krovnom dokumentu dano malo prostora.
Korupciji, kao jednoj od najvećih ugroza nacionalne sigurnosti, posvećen je samo mali odlomak, primjećuje Mostova Ines Linić Strenja, koja se ne slaže da su najčešći oblici korupcije vezani uz postupke javne nabave, izdavanje raznih dozvola i suglasnosti. Najčešći oblici korupcije su zapošljavanje preko veze i političko kadroviranje, kaže Mostova zastupnica i poručuje da trgovanje političkom moći spada u jedan od najopasnijih oblika korupcije u Hrvatskoj te “prerasta u standardan obrazac ponašanja, koji i najviši dužnosnici opravdavaju kao posve običan i moralan”.
SDP u načelu podržava predloženi tekst Strategije, ali ima dva amandmana o čijem će prihvaćanju ovisiti i konačna potpora SDP-a, kaže Joško Klisović, koji predlaže da se uz tekovine Domovinskog rata spomenu i tekovine antifašizma i hrvatskih partizana te ugradi obveza suprotstavljanja povijesnom revizionizmu i negiranju antifašizma. Klisovićevi prijedlozi nisu bili dobro prihvaćeni kod zastupnika HDZ-a i ministra Krstičevića. “Proces izrade Strategije bio je krajnje otvoren, u njemu ste i vi sudjelovali, no o ovim stvarima niste ništa govorili, a danas uvjetujete podršku, ja to ne razumijem”, rekao je Krstičević, napomenuvši da je antifašizam prepoznat u Ustavu i nema potrebe navoditi ga u Strategiji.
IZNERVIRANI ČEKANJEM
Činjenica da je Sabor čekao premijerov dolazak i da je zbog toga bila određena 10-minutna stanka, iznervirala je SDP-ova zastupnika Nenada Stazića pa je od predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića zatražio novu stanku kako bi “premijer čekao zastupnike”. Jandroković nije udovoljio njegovu zahtjevu, poručivši mu da to nije razlog za stanku. “Loptu je smirio” sam premijer objasnivši da kašnjenjem nije želio uvrijediti Sabor. “Imao sam obveze, a računao sam na uobičajenu stanku koju zastupnici traže svaki dan, no nje nije bilo”, rekao je Plenković.