Prof. dr. sc. Drago Žagar redoviti je profesor u trajnom zvanju Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek i kandidat za rektora. Za Glas Slavonije predstavlja svoj program.

- Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku baštini tradiciju visokog obrazovanja dugu više od tri stoljeća, koja se u velikoj mjeri stvarala na sinergiji njegovanja izvrsnosti, različitosti u pristupu znanstvenim i umjetničkim sadržajima, multikulturalnosti i uključenosti svih raspoloživih potencijala. Upravo zahvaljujući Sveučilištu, Osijek je danas grad mladih, obrazovanih akademskih građana, koji otvaraju nove perspektive razvoja grada i cijele regije.

Sveučilište u Osijeku razvija najvažnije akademske vrijednosti obrazovnog, znanstveno-istraživačkog i umjetničkog rada kroz partnerski odnos i suradnju studenata, znanstvenika, umjetnika te nastavnog i nenastavnog osoblja. Uspješno i funkcionalno integrirano Sveučilište treba njegovati kulturu dijaloga i poticajno okruženje u kojem svaki član akademske zajednice treba aktivno pridonositi razvoju Sveučilišta.

Program rada rektora Sveučilišta u Osijeku stvaran je na temelju osobnog dugogodišnjeg iskustva rada na Sveučilištu, ali i na idejama i prijedlozima istaknutih pojedinaca naše akademske zajednice. Temeljna odrednica Programa rada rektora je uključivanje i pozicioniranje osječkog Sveučilišta kao modernog, autonomnog, obrazovnog, inovacijskog i istraživačkog središta u europsku zajednicu sveučilišta, uz istovremeno očuvanje svojih posebnosti i njegovanja vlastitog identiteta.

Poseban izazov, ali i odgovornost našeg sveučilišta je aktivna participacija u razvoju području istočne Hrvatske. Sveučilište u Osijeku mora postati respektabilan partner gospodarskim subjektima, lokalnoj i regionalnoj samoupravi i vladi RH kako bi se riješili problemi društvenog i ekonomskog razvoja istočne Hrvatske.

Program rada rektora usklađen je sa strateškim okvirom Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, Strategijom Sveučilišta u Osijeku, kao i preporukama Europske unije za područje znanosti i visokog obrazovanja. Pri tome poseban je naglasak na strateškom upravljanju koje treba osigurati fleksibilnu i učinkovitu funkcionalnu integraciju, ravnomjeran razvoj i jačanje pozicije Sveučilišta u okruženju.

Ključno je osigurati kontinuitet u provedbi ciljeva postojeće Strategije, ali i objektivno sagledavanje svih relevantnih čimbenika potrebnih za pripremu i donošenje nove Strategije Sveučilišta za predstojeće razdoblje.

Sveučilište treba voditi računa o ravnomjernom razvoju svih sastavnica na način da integrira i podupire aktivnosti na sastavnicama, jača materijalne i kadrovske resurse sastavnica te jača funkcijske i organizacijske sposobnosti sastavnica.

Obrazovanje studenata jedan je od osnovnih zadataka svakog sveučilišta. Visoko obrazovanje i znanost jesu i treba ih promatrati kao integriranu cjelinu, pri čemu je potrebno posebno istaknuti potrebu obrazovanja usmjerenog prema studentu, usklađivanje potreba i jače povezivanje s tržištem rada te sustavno jačanje kulture kvalitete.

Kako bi se uskladili novi zahtjevi i brze promjene na tržištu rada nameće se potreba za fleksibilizacijom studijskih programa koji se kroz izborne kolegije i blokove mogu brzo prilagoditi traženim promjenama. Osim toga, prijeko je potrebno razvijati kratke programe cjeloživotnog obrazovanja, koji će osigurati trajnu edukaciju i usklađivanje znanja i vještina završenih studenata i profesionalaca. Dodatno bi bilo poželjno povećanje udjela praktične nastave, jače uključivanje suradnika iz gospodarstva kroz pozvana tematska predavanja, izradu završnih i diplomskih radova te stručnu praksu.

Imajući u vidu demografska kretanja, Sveučilište treba sustavno stvarati uvjete za povećanje broja studenta (vodeći računa o kvaliteti i zakonskim normama), pri čemu svakako treba uzeti u obzir i strateške i komparativne prednosti Osijeka kao grada poželjnog za život i studiranje.

U programu rada posebno je istaknuta potreba za jačanjem istraživačke i znanstvene izvrsnosti, centara izvrsnosti i kompetencija, afirmiranja intelektualnog vlasništva te transfera znanja i tehnologije. Važna uloga uprave Sveučilišta je stvaranje uvjeta za jačanje ljudskih potencijala za istraživanje i razvoj, kroz sustav mjera za usklađeno financiranje, stvaranje kompetitivnog istraživačkog okruženja za znanstveni rad te poticanje dolaska međunarodno afirmiranih istraživača. Kako su trenutačna ulaganja u znanost i visoko obrazovanje u RH daleko ispod prosjeka EU-a, potrebno je jače utjecati na javne politike i na unaprjeđenje javnog sustava financiranja istraživanja u znanosti i umjetnosti. Osim toga, potrebno je i kroz javne politike i kroz politiku Sveučilišta jače poticati nedovoljno iskorištene mogućnosti ulaganja poslovnog i društvenog sektora u istraživanje i razvoj.

Posebnu podršku treba pružiti projektima s komercijalnim potencijalom, gdje bi se kroz provjeru inovativnog koncepta osigurali preduvjeti za komercijalizaciju i razvoj novih proizvoda, rješenja i usluga te poticalo osnivanje spin-off i spin out tvrtki.

Sveučilište mora razvijati i njegovati ljudske resurse, kao najveću vrijednost, osiguravajući ravnopravnost, uzajamno poštivanje, jačanje privrženosti Sveučilištu i akademskoj zajednici kako bi postigli visoku motiviranost za zajednički rad na dobrobit Sveučilišta i cijele zajednice.

Kako bi mogao nastaviti započeti razvoj osiguranja sustava kvalitete nastavnog i znanstvenog rada, uvođenje novih pristupa učenju, uvođenje rezultata učenja, kao i kvalitativne pomake u nastavi i istraživanju Sveučilištu je potrebno daljnje strateško jačanje kadrovske strukture.

Osim toga, posebnu brigu treba posvetiti istaknutim nastavnicima i znanstvenicima Sveučilišta u Osijeku koji su dali nemjerljiv doprinos razvoju Sveučilišta, i za koje je poželjno osigurati mogućnost nastavka djelovanja na Sveučilištu i nakon umirovljenja, unutar postojećih zakonskih okvira, čime možemo ostvariti dodatnu kvalitetu našeg Sveučilišta.

Znanost i visoko obrazovanje imaju presudnu ulogu u razvoju i napretku svakog društva te predstavljaju prijeko potreban ljudski kapital koji je nužan za razvoj gospodarstva utemeljenog na znanju. Od sveučilišta se očekuje da postanu proaktivna i poduzetna, kako bi pridonijeli rastu gospodarstva i postali aktivni čimbenik razvoja društva.

Inovacije čine temelj gospodarstva utemeljenog na znanju, čime se uspješno povezuju znanost, istraživanje i gospodarski rast. Uspješnost ovakvog koncepta se najbolje vidi na primjeru nekih zapadnih država, gdje je vidljivo da je upravo sveučilište i akademska zajednica najbolje mjesto za razvoj novih, na znanju i istraživanjima utemeljenih tvrtki i da upravo takva poduzetna sveučilišta mogu ostvariti nemjerljiv utjecaj na razvoj gospodarstva svake države.

Jačim povezivanjem Sveučilišta, gospodarstva, lokalne zajednice i javnog sektora postoji golem prostor za unaprjeđenje istraživanja i razvoja, kao i transfera znanja i tehnologije. Sveučilište u Osijeku spremno je suočiti se s ovim izazovom, stavljajući svoje obrazovne, istraživačke i stručne kapacitete na raspolaganje s ciljem bržeg i kvalitetnijeg razvoja naše regije, ali i cijele Hrvatske.