Saborskom Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav predstavilo se u utorak 11 kandidata za tri suca Ustavnog suda, a na pitanja članova odbora odgovarali su, među ostalima, i predsjednik tog suda Miroslav Šeparović, ustavni suci Mato Arlović i Antun Palarić, sudac zagrebačkog Trgovačkog suda Mislav Kolakušić i drugi.

“Nemam dileme, ploči s pozdravom 'Za dom spremni' u Jasenovcu nije mjesto. To je simbol stradanja žrtava ustaškog režima. Uvažavam branitelje i siguran sam da nisu željeli veličati NDH, ali takvim pozdravom mogu povrijediti žrtve. Neka Vlada nađe zakonit način da se ploča ukloni”, poručio je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, kojem je u travnju istekao mandat, odgovarajući na pitanje SDSS-ovog Milorada Pupovca.

Šeparović je na pitanje SDP-ove Milanke Opačić ustvrdio i kako je u njegovu mandatu srušeno puno zakona, a samo je jedan suspendiran - Obiteljski zakon. Opačić je naime mišljenja kako taj sud nema ovlasti supenzije zakona. “Ustavni sud može ukinuti zakon, a ako ga može ukinuti, može ga i suspendirati”, rekao je.

“Ustavni sud neće preuzeti ulogu parlamenta. Mi smo izabrani da bismo ocjenjivali jesu li zakoni u skladu s Ustavom i iako se stječe dojam da mi često ukidamo zakone, to je statistički gledano vrlo rijetko. Imamo ovlasti suspendirati pojedine odredbe zakona, posebno kada suci izvjestitelji ocijene da je sporan veći broj članaka”, rekao je kandidat za ustavnog suca i aktualni sudac Antun Palarić. On je priznao kako ni sam nije posve zadovoljan dinamikom rješavanja pojedinih zahtjeva, no i dodao kako je Ustavni sud opterećen raznim predmetima koji dobivaju prioritete.

Šeparović je na članove Odbora apelirao da izaberu ustavne suce “jer će u suprotnom Sud doći u svojevrsnu blokadu”.

Predsjednik Odbora Željko Reiner pitao je zamjenika pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Gorana Selanca o praksi nekih ustavnih sudova koji izravno utječu na zakone, primjerice onog u Sloveniji gdje Ustavni sud naprosto promijeni zakon. “Zna se tko je krajnji čuvar. Ustavotvorac koji stvara Ustav, odnosno parlament. Sklon sam demokratičnijem modelu u kojem se odgovornost vraća parlamentu jer parlament svake četiri godine odgovara građanima”, rekao je Selanec. HDZ-ov Branko Bačić pohvalio je knjigu Mate Arlovića “Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i (pre)ustroj Bosne i Hercegovine” koju prema vlastitom priznanju nije čitao, ali se “slaže s pozitivnim kritikama” te ga je upitao što ga je kao ustavnog suca motiviralo za njezino pisanje.

“Nastojao sam knjigu pisati da što manje koristim političku terminologiju, znanstvenom metodom tražiti istinu, a to su potvrdili i recenzenti. Smatram da je pokušaj davanja odgovora i nalaženja istine radi postizanja pravednog rješenja i zaključaka je li RH sudjelovala u procesu podjele BiH s namjerom da stvori veliku Hrvatsku i dio BiH pripoji RH. Moja istraživanja pokazuju da Hrvatska nije donijela ni jedan akt ili politički potez kojim bi dijelila BiH”, rekao je Arlović.

Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) upozorio je na visok stupanj politizacije Ustavnog suda u kojem su dvije najveće stranke te je upitao može li tako ustavni sud ostvariti zadatke koji se od njega očekuju. "Politička praksa provođenja postupka i kako eliminirati politizaciju to je stvar parlamenta. Ja sam siguran da je dobro da se eliminira politizacija, ali političke utjecaje neće se moći nikada jer se radi o tijelu strukturiranom od političkih stranaka", rekao je Arlović.

Neki su kandidati, kao što je odvjetnica Mila Mikecin Mišetić ili sutkinja Visokog upravnog suda Mirjana Juričić, savjetnik u Ministarstvu uprave Sulejman Tabaković, sutkinja Prekršajnog suda Vesna Posavec te bivši dekan splitskog Pravnog fakulteta i prorektor Sveučilišta u Splitu Dragan Bolanča, “rešetanju” članova Odbora bili izloženi tek nekoliko minuta. Za druge, među kojima je i sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić, članovi Odbora imali su niz pitanja. Glavnog tajnika Suda Teodora Antića Branko Bačić je pitao o malom broju karijernih sudaca u Ustavnom sudu. “Bilo bi dobro propisati određene kvote i bilo bi dobro da bude više sudaca profesionalnih, karijernih u sastavu Ustavnog suda”, rekao je Antić. H