Prema strategiji niskougljičnog razvoja emisiju stakleničkih plinova u konačnici treba smanjiti za 80 do 95 posto u EU, koji će u tu svrhu do 2020. godine uložiti 17 milijardi eura, a Hrvatska će samo u sljedećem četverogodišnjem razdoblju u tu svrhu dobiti više od 800 milijuna kuna, rečeno je u utorak na skupu “Pariški sporazum o klimatskim promjenama – izazovi i prilike”. Hrvatska je postala punopravna članica Pariškog sporazuma 23. lipnja te se obvezala do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za 40 posto. Pariški sporazum potpisalo je 195 zemalja, a Hrvatska je 147. država koja ga je ratificirala.

Državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg kazao je kako Hrvatska emitira malo stakleničkih plinova, no itekako je suočena s globalnim klimatskim promjenama. Ističe da se Hrvatska mora odlučiti na koji će način razvijati energiju, industriju, energetiku, poljoprivredu, ali i osnažiti primjenu obnovljivih izvora energije. “Novca ima iz strukturnih fondova i samo u sljedećem četverogodišnjem razdoblju imat ćemo više od 800 milijuna kuna koje želimo uložiti u aktivne mjere, tamo gdje se najviše može pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena”, rekao je. Tu se, dodaje Šiljeg, ponajprije misli na energetsku učinkovitost, primjenu obnovljivih izvora, jer se pokazala kao skup mjera koje mogu najviše pridonijeti u ostvarenju ciljeva.

“Činjenica je da se investiranje u nove projekte kreće brže nego što se mogu prikupiti statistički podatci. Ključna je točka da je obnovljiva energija konkurentna po cijeni i sve je češća od fosilnih goriva. Tako je energija vjetra nadmašila ugljen kao drugi glavni izvor energije u Europi, nakon plina. EU postaje drugo po veličini tržište vjetroelektrana, nakon Kine”, kazala je zamjenica voditelja predstavništva EK u Hrvatskoj Mirella Rašić. H