Žetva ječma je netom završila, a početak žetve pšenice, ranih sorti, omela je jaka kiša za vikend, pa ratari nestrpljivo čekaju da se zemlja osuši i krenu kombajnima u polja.
Bit će to u odnosu na 2016. doslovce “prepolovljena” žetva – očekuje se oko 500.000 tona, a lani je bilo dvostruko više požete pšenice – oko milijun tona. Jer, jesenas smo zasijali nikad manje te krušarice u 26 godina – 98.000 ha, 50.000 ha manje nego u prethodnoj sjetvi. Iako je opći dojam da se posljednjih godina sije mnogo manje, dio ratara joj i dalje pribjegava; predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić procjenjuje da se tavanuše danas sije 20-30 posto.
– No, zasigurno su 80 % od te, pšenice 's tavana', zasijali od ratari uz sve potrebne mjere, zaštitili su ju… - dodaje prvak Komore.
S druge strane, struka stalno upozorava na sve zamke sijanja pšenice “s tavana” i promiče potrebu uređivanja regulative oko farmerovog sjemena, a na što je, na nužnost sređivanja tržišta sjemena, upozoreno i na nedavnim Danima polja Poljoprivrednog instituta Osijek. Razlozi posezanja za tavanušom, ističu ratari, isključivo su ekonomski – da se smanje troškovi kupnje sjemenske robe, da posezanje za njom nije stvar navike, nekakve tradicije neozbiljnosti ili neiskustva. Jesenas ju je na 12 hektara, a što je 15 % njegovih ukupnih površina pod pšenicom, otvoreno kaže, zasijao i veliki ratar Josip Petanjak iz Drenja. Pšenica od nje, kaže, obećava, dobro izgleda, zdrava je, uredna.
Čista ekonomija
- Ako je tavanuša u redu - zašto ne s njom u sjetvu?! No, tu isključivo mislim na svoju, nikako na tuđu tavanušu. Jer, ja znam što sam sijao, kakvo sjeme imam, što mi je prošlo kroz kombajn. Lani smo ju zasijali na dijelu površina jer nismo uzeli toliko sjemenske robe zato što je bila loša godina za sjetvu ujesen. No, u idućoj sjetvi neću je sijati jer neću moći – zato što će se tražiti pokriće hektara i sjemena - otvoreno o tom “dežurnom bauku” govori Petanjak.
No, na upit o tome bi li se upustio u farmerovo sjeme, odgovara negativno.
“Ima tu svega, opet trebate u nešto uložiti ako želite da to bude kako treba… Da, struka stalno upozorava na tavanušu, zato što je sjemenska pšenica tri kune i nešto. Netko mora platiti proizvodnju sjemenarskih kuća. A ja kažem – ako se primijeni kvalitetna i pravovremena prihrana i zaštita, onda nema zime za sjeme. Možete uzeti i vrhunska sjemena, no ni to nema svrhe ako je izostala dobra prihrana i zaštita, ako nemate novca za to?!” kaže Petanjak. I on se slaže da se tavanuše ipak sije manje, pogotovo nakon 2012. i smrdljive snijeti, no Brlošić tvrdi da se ta bolest (tada) pojavila i na poljima zasijanima certificiranim sjemenom. - No, sije se i manje pšenice općenito, upozorava Drenjanac i dodaje kako je jedina pozadina seljakova posezanja za vlastitim sjemenom manji trošak. Smatra to i Brlošić.
- U pozadini sijanja tavanuše nije neznanje ili neozbiljnost, nego čista ekonomija, ljudi gledaju da uštede, nemaju novca. Jer, zna se kakva je stavka sjeme u strukturi sjetve – 3 : 1, 300 kila pšenice za 100 kg sjemena. Dakle, čista ekonomija, zakon brojki - kaže Brlošić. On je na potrebu donošenja zakonskog rješenja, pravilnika, uredbe o farmerovom sjemenu upozorio i na nedavnom osječkom sastanku o izmjenama Kodeksa o otkupu žitarica.
– Njime bi se propisalo koje uvjete treba zadovoljiti farmer želi li proizvesti svoje sjeme. Treba omogućiti, uz određena ograničenja, da i poljoprivredni proizvođači proizvedu sjeme na za to određenim površinama. Nekada smo za 160 kg merkantile u jesen dobili 100 kila sjemenske pšenice.
Siva zona
Neki poljoprivrednici tvrde da su imali veće prinose od svog sjemena, nego drugog, no tu konačnu riječ treba reći struka, kaže Brlošić. U ovim okolnostima, bez regulative područja farmerovog sjemena, ono je u svojevrsnom nedefiniranom prostoru, sivoj zoni. Smatraju to i u Žitozajednici.
- To područje svakako treba bolje urediti, zasad je ono loše uređeno, no upotrebu tavanuše definitivno smo smanjili - kaže direktorica Žitozajednice Nada Barišić. U Žitozajednici podatke o sijanju sjemena s tavana nemaju; oslanjaju se na podatke Državnog zavoda za statistiku o zasijanim površinama, a koji se temelje na prodaji certificiranog sjemena.
– Mi smo nekada imali u Zakonu o poticajima da je za dobivanje potpora uvjet certificirano sjeme. Kako se to maknulo, imamo problem sa sijanjem tavanuše kao nekakvom sivom zonom na koju bi odgovor trebalo biti farmerovo sjeme - kaže Barišić.
Brlošić upozorava i na udar tavanušom na sortnu čistoću pšenice: “Problem je što će tijekom više godina korištenja sjemena “s tavana” doći do križanja tih pšenica, više nećemo imati sortu, nego nešto miješano, a u sjemenskoj se proizvodnji gleda na sortnu čistoću”.
Suzana ŽUPAN
Ratari za naturalno rješenje
Predsjednik HPK Matija Brlošić iznosi, kako kaže, naturalno rješenje za problem tavanuše: “Većina poljoprivrednika smatra da kada bi u jesen mogli podići sjemensku pšenicu s valutom vraćanja u žetvi sljedeće godine na način da za 100 kila sjemenske pšenice vrate 200 kila merkantilne u ljeto – da bi to bio najbrži i najbolji način da se odgovori tavanuši”.
Nada Barišić
direktorica Žitozajednice
“Pometanje” s tavana je neprihvatljivo
- Mi smo ti koji otkupljujemo pšenicu, nama je interes da ona bude zdravstveno ispravna jer je za ljudsku prehranu. Nije nam u interesu da sijemo, a da ne znamo što je to, naš je interes da se to područje ne ostavi u magli, već da se područje sjemena uredi. Pometanje s tavana i stavljanje u zemlju za nas je potpuno neprihvatljivo.