Objavljeno 27. lipnja, 2017.
Pripreme su malo usporili lokalni izbori i preslagivanje vlasti * U Osijeku će biti pet zona vrednovanja stambenog prostora
Ni Predraga Štromara, novog ministara graditeljstva i prostornog uređenja u Vladi Republike Hrvatske, za nedavne primopredaje ministarstva nije mimoišao novinarski upit hoće li nastaviti s uvođenjem Zakona o porezu na nekretnine.
Odgovorio je kako će pravi zakon, koji će biti dio Zakona o porezu na imovinu, na snagu stupiti poslije 2020. godine, dok sadašnji zahvat nije pravi porez na nekretnine nego transformacija komunalne naknade u porez.
- Sigurno da će ovaj porez biti bolji, jer će obuhvatiti još neke aktivnosti, u smislu da građani koji imaju veće nekretnine manje vrijednosti ipak ne plaćaju komunalnu naknadu koju su do sada plaćali - ustvrdio je tom prigodom Štromar.
U Hrvatskoj se dakle od početka iduće godine, a na temelju Zakona o lokalnim porezima, ukida komunalna naknada, a umjesto nje uvodi porez na nekretnine. Izračunavat će se tako da se sadašnja komunalna naknada pomnoži s koeficijentom starosti i koeficijentom stanja objekta. To znači da temelj za određivanje poreza neće biti procijenjena vrijednost nekretnine. Kod koeficijenta dobi uvodi se pet razreda, pri čemu će objekti sagrađeni od 1971. do 1986., a koji u ukupnom stambenom fondu imaju udjel od oko 60 posto, imati koeficijent 1. Za mlađe objekte taj će koeficijent moći iznositi do 1,2, a za starije se može spustiti do 0,8. Objekti pogodni za uporabu imat će koeficijent stanja 1.
Porez na nekretnine obračunavat će jedinice lokalne samouprave, čiji je on i prihod, a ovisno o njihovoj odluci naplaćivat će se godišnje, kvartalno ili polugodišnje. To znači da je pred gradovima i općinama dosta posla, valja naime, osim ažuriranja stanja, odrediti i vrijednosti obračunskih jedinica, pa i možda novo određivanje zona stambenih prostora..., neće to ipak biti samo puko preračunavanje. Primjerice u gradu Osijeku pet je zona vrednovanja stambenog prostora.
U ovom trenutku u Gradu još uvijek traju pregovori s informatičkom kućom oko izrade softvera sustava naplate, a pregovara se i s tvrtkom koja je u ime Grada vodila sustav naplate ovih računa. U Belišću se ažuriraju raspoloživi podaci, no očekuju se i nove instrukcije iz resornog ministarstva. U Slavonskom Brodu će, pak, svim obveznicima komunalne naknade, odnosno poreza na nekretnine, biti poslan obrazac koji je potrebno ispuniti i vratiti na adresu Grada.
- Na temelju obrasca dobit ćemo ulazne podatke koje je potrebno obraditi, nadopuniti i uskladiti s podatcima koje sad imamo i koje smo dobili od nadležnih institucija te će biti složen registar u skladu s kojim će se obračunavati porez na nekretnine, a od dana 1. siječnja 2018. godine počet će s izdavanjem novih rješenja - preciziraju iz slavonskobrodske gradske administracije.
U svemu ovome otežavajuća okolnost je bilo i održavanje lokalnih izbora, ali i politička nestabilnost i česte izmjene u ministarstvima. Pa tako toga nisu pošteđeni ni u resoru graditeljstva.
Dario KUŠTRO
88
posto hrvatskih građana živi u vlastitom stambenom prostoru, stoga će ovaj porez pogoditi najšire slojeve stanovništva. U “Lipi” upozoravaju kako je porez godišnji i ponavljajući te predstavlja opterećenje za vlasnika do njegove smrti, nakon čega prelazi na njegove nasljednike.
PROTIV JE ZA SADA 60.380 GRAĐANA
Zanimljiva je u cijeloj priči i peticija Udruge poreznih obveznika “Lipa”. Oni su pozvali građane da izraze svoje protivljenje uvođenju poreza na nekretnine, jer drže kako je porezna presija u Hrvatskoj ionako previsoka te smatraju da nema prostora za uvođenje novih nameta. No upozoravaju kako se u Nacrtu prijedloga zakona o komunalnom gospodarstvu pojavio novi namet – građevinska renta. Kako je građevinska renta zapravo zamjena za postojeću komunalnu naknadu, porez na nekretnine predstavlja potpuno novi namet za porezne obveznike. No takvo razmišljanje demantirali su iz Ministarstva graditeljstva. Iako su u “Lipi” najavili kako će potpise za peticiju prikupljati do lokalnih izbora, građani i dalje nastavljaju s potpisivanjem (elektonski, putem interneta), do sada ih se potpisalo više od 60.380.