Objavljeno 27. lipnja, 2017.
U 2016. godini u Hrvatskoj je preminulo devedeset osoba kojima je kao osnovni uzrok smrti navedeno uzimanje psihoaktivnih droga. Riječ je o 71 muškarcu u dobi od 18 do 65 godina i 19 žena u dobi od 25 do 59 godina. Samo šest njih nikada nije bilo liječeno od ovisnosti o drogama. Najviše umrlih bilo je s prebivalištem u Gradu Zagrebu (26), a svaki peti umrli bio je iz Istarske županije, pokazuje izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo predstavljeno u povodu Međunarodnog dana protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama. Rezultate za Hrvatsku uz HZJZ predstavili su i Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH i Ministarstvo unutarnjih poslova.
83 % muškaraca
Kako je istaknuto, svaka je peta od spomenutih 90 osoba umrla zbog predoziranja metadonom (18). Prevelika doza heroina uzrok je smrti 14 osoba, a tri su osobe umrle zbog prevelike doze kokaina. Hepatitis C i njegove komplikacije koje prate ovisnost o drogama izazvale su desetak slučajeva smrti, isto kao i ostale bolesti (različiti karcinomi, infarkt miokarda, srčani arest, endokarditis, plućna bolest itd.). Četiri osobe su same sebi oduzele život.
- Prema raspoloživim podatcima pristiglima iz zdravstvenog sustava, već nekoliko godina u zdravstvenim ustanovama Hrvatske, u bolničkom ili u izvanbolničkom sustavu, godišnje se liječi više od 7000 osoba. U 2016. godini na liječenju je bilo 7106 osoba, što je manje nego prethodne godine (7533). Od ukupno liječenih u 2016. godini 5953 je uzimalo opijate (83,8 %). Zbog uzimanja i/ili ovisnosti o drugim psihoaktivnih sredstvima liječene su 1153 osobe. Od ukupnoga broja liječenih bilo je 5867 muškaraca i 1239, odnosno 17,4 posto žena. Njih 364 je u dobi do 19 godina - ističu autori istraživanja.
U razdoblju od 2009. do 2016. godine broj hepatitis B pozitivnih opijatnih ovisnika pokazuje silazan trend (2009. - 10,5 %; 2016. - 5,5%). Podatci o rezultatima testiranja na hepatitis C pokazuju da se nastavlja trend laganog pada udjela pozitivnih osoba, ali je njegov udio i nadalje visok, višestruko veći nego što se procjenjuje za opću populaciju. U odnosu na 2015. godinu, kad je bio 35,8 %, udio se povećao na 36,1 %. Udio HIV pozitivnih osoba u 2016. godini smanjio se na 0,2 posto.
Otkrivanje problema ovisnosti i upućivanje na liječenje tek je početak dugotrajnog procesa. Ovisnost o opijatima najčešće je otkrio neki od članova obitelji (54,9 %), slijede prijatelji ili znanci (17,2 %) te policija (10,5 %).
Problem zlouporabe droga kod liječenih neopijatnih ovisnika isto tako najčešće otkriva obitelj (45,4 %), a slijedi policija (27,9 %), dok su ostale osobe i institucije zastupljene s manjim udjelom.
Radije liječenje
“Znamo da je često dolazak na liječenje neopijatnih ovisnika posljedica toga što radije odlaze na liječenje nego da protiv njih bude pokrenut kazneni postupak prema Načelu oportuniteta iz čl. 64 Zakona o sudovima za mladež”, objašnjava struka.
Kao glavni povod početka uzimanja neopijatnih psihoaktivnih sredstva liječene osobe najčešće navode utjecaj vršnjaka ili partnera, zatim znatiželju, psihološke probleme, zabavu, želju za samopotvrđivanjem, dosadu te probleme u obitelji. Kada je o opijatima riječ, razlozi su slično posloženi. Problem ovisnosti izražen u broju liječenih osoba u odnosu na broj stanovnika pokazuje opterećenost pojedinih područja Hrvatske i raspodjelu ovisnika i konzumenta droga. Za čitavu Hrvatsku stopa je 246,5 ovisnika na 100.000 stanovnika dobi od 15 do 64 godine. U sedam županija taj je broj viši. To su: Istarska (512), Zadarska (478), Šibensko-kninska (439), Grad Zagreb (381) Primorsko-goranska (328), Splitsko-dalmatinska (282) te Dubrovačko-neretvanska (250). Kada je o Slavoniji i Baranji riječ, najmanja je stopa u Virovitičko-podravskoj županiji - 52/100.000, a najveća u Osječko-baranjskoj (166). Požeško-slavonska županija ima 82 ovisnika na 100 tisuća stanovnika, Brodsko-posavska 123, a Vukovarsko-srijemska 151.
Eduard SOUDIL
U HRVATSKOJ VIŠE PREDOZIRANJA OD METADONA NEGO OD HEROINA
Prema Europskom izvješću o drogama za 2017. godinu Europske agencije za praćenje droga i ovisnosti o drogama porast predoziranja sa smrtnim ishodom zabilježen je treću godinu zaredom. Procjena je da se u Europi u 2015. dogodio 8441 smrtni slučaj zbog predoziranja, uglavnom heroinom i drugim opioidima, što je porast za 6 % s obzirom na procijenjenih 7950 smrtnih slučajeva koji su se dogodili u 2014. Porast je u 2015. zabilježen u Njemačkoj, Litvi, Nizozemskoj, Švedskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Turskoj. Među najugroženijima je 1,3 milijuna problematičnih europskih korisnika opioida. Opioidi koji se upotrebljavaju u supstitucijskoj farmakoterapiji — primarno metadon i buprenorfin — također se često pronalaze u toksikološkim nalazima. Najnoviji podatci pokazuju da je broj zabilježenih smrtnih slučajeva povezanih s metadonom veći od broja smrtnih slučajeva povezanih s heroinom u Danskoj, Irskoj, Francuskoj i Hrvatskoj, što naglašava potrebu za dobrom kliničkom praksom za suzbijanje širenja ovih tvari u odnosu na njihovu zakonsku upotrebu.
16
godina prosječna je dob prvog konzumiranja kanabisa
19
godina prosječna je dob početka konzumacije heroina ušmrkavanjem ili pušenjem, a 21 godina za intravenozno uzimanje ove droge
22
godine prosječna je dob prvoga dolaska na liječenje od ovisnosti
RODITELJI SAZNAJU KASNO
Prema izjavama liječenih osoba većina roditelja je za problem ovisnosti saznala tek nakon nekoliko godina. Roditelji ovisnika o heroinu za problem ovisnosti su najčešće saznali nakon dvije do tri godine ovisničkog ponašanja (32,1 %), više od četiri godine za otkrivanje ovisnosti kod djece bilo je potrebno za 25,6 % roditelja, dok 7,5 % njih za problem nije ni saznalo. Gotovo svaki treći roditelj (29,4 %) za ovisnost je saznao u prve dvije godine ovisničkog ponašanja svog djeteta. Za razliku od zlouporabe opijata u prve dvije godine zlouporabu kanabinoida otkrilo je čak 57,6 % roditelja, nakon dvije do tri godine 16,6 % roditelja, a za 6,8 % roditelja bilo je potrebno više od četiri godine. Isto kao i kod heroina, za probleme s kanabinoidima ne zna 10,5 % roditelja.