Objavljeno 26. lipnja, 2017.
Zeleni Osijek, nevladina udruga, punih je godinu dana prikupljao podatake i provodio terenska istraživanja o stanju šumskih ekosustava na području Regionalnog parka Mura–Drava u Osječko-baranjskoj županiji. Pomogla im je pri tome mreža udruga Dravska Liga, a njihovo je istraživanje financirala Global Greengrants fondacija.
- Cilj nam je bio utvrditi stanje šumskih ekosustava i dati preporuke za daljnje održivo gospodarenje za dobrobit zaštite prirode i lokalnog stanovništva. U biljnim zajednicama unutar područja Regionalnog parka Mura–Drava u Osječko-baranjskoj županiji prisutan je izrazito visok postotak invazivnih vrsta, biljaka koje ugrožavaju biološku raznolikost. Pronašli smo čak 29 takvih vrsta biljaka. U sloju drveća od invazivne flore dominira američki javor, pajasen, bagrem te američki jasen, dok se modrosiva kupina može uočiti na mnogim zapuštenim travnjacima. Vrste s jako izraženim invazivnim i korovnim značajkama, a koje istodobno predstavljaju veliku prijetnju, ne samo za ovo područje nego i cijelu Hrvatsku su krasolika, hrapavi ščir, rumenika, kanadska hudoljetnica te velika zlatica. Također, potencijalno opasne mogu biti i vrste poput sitne konice koja pripada skupini jakih korova i ima predispozicije za rasprostiranje te smo ju pronašli na nekoliko novih lokaliteta. U skupinu bezopasne invazivne korovne vrste na području Regionalnog parka Mura-Drava možemo ubrojiti vrste poput Asclepias syriaca L., Datura stramonium L., Juncus teinus Willd. i Eleusine indica (L.) Gaertn. Čivitnjača predstavlja jednu od najinvazivnijih korovnih vrsta Hrvatske, a u Regionalnom parku Mura-Drava radi velike štete zagušivanjem mladih sastojina. Drastično utječe na biološku raznolikost, a posebno velike štete čini u madim sastojinama hrasta lužnjaka gdje prerasta autohtone vrste i otežava obnovu šuma - ističu autori istraživanja.
Pojava gljive Chalara fraxinea dovela je do situacije da je jasen postao alarmantno ugrožen i u posljednjih desetak godina izazvala je njegovo masovno odumiranje diljem Europe. Znanstvenici, kako naši tako i europski, još uvijek nisu u mogućnosti donijeti konačan zaključak o budućnosti jasena i označiti ga kao vrstu kojoj više nema spasa i koja je osuđena na odumiranje.
- Kako bi se spasile ove vrijedne sastojine, Hrvatske šume su u suradnji sa Šumarskim fakultetom počele s provedbom projekta Ekologija i obnova poplavnih šuma Posavine. Projekt se prije svega bavi problemima trenutačnog stanja i obnove jasenovih sastojina. U tijeku je provedba još jednog projekta - Fraxinpro, u kojem sudjeluje Šumarski i Veterinarski fakultet, Klinika za infektivne bolesti Fran Mihaljević u Zagrebu te Agronomski fakulteti u Bugarskoj, Italiji i Belgiji. Oba projekta su multidisciplinarna i pristupaju problemu odumiranja i sušenja jasena na sveobuhvatan način koji jedini može ponuditi kvalitetne zaključke. U Europi se navodi više od 11.000 biljnih i životinjskih alohtonih vrsta, od kojih se do 15 % smatra invazivnima. U Hrvatskoj je alohtona vegetacija također vrlo rasprostranjena i do sada je zabilježeno više od 600 invazivnih biljnih vrsta. Prijetnje autohtonoj biološkoj raznolikosti i degradacija prirodnih staništa postaju najistaknutije kada invazivne vrste postanu naturalizirane i formiraju stabilne zajednice, što može dovesti do homogenizacije ekosustava i smanjenja autohtone raznolikosti vrsta, a konačni rezultat može biti u nastanku novih ekosustava - ističu u Zelenom Osijeku.
Eduard SOUDIL
NASTAVAK ISTRAŽIVANJA
Dravska liga i Zeleni Osijek nastavit će aktivnosti praćenja stanja šume te kroz buduće projekte pridonijeti očuvanju autohtonih šumskih sastojina i biološke raznolikosti u Osječko-baranjskoj županiji. Istraživanje invazivnih vrsta na nekoliko lokacija Regionalnog parka Mura-Drava radila je Iva Matačić.