Krenut ćemo od hormona. Postoje dva hormona sreće. Serotonin i endorfin.

Kada je serotonin u ravnoteži, daje osjećaj zadovoljstva i opuštenosti. Premalo serotonina dovodi do različitih poremećaja ponašanja, poput depresije. Hrana bogata ugljikohidratima povisuje razinu serotonina, a time i raspoloženje. Hrana bogata proteinima snizuje razinu serotonina. Baš zbog toga mnogima je teško držati se dijete siromašne ugljikohidratima.

Serotonin možemo pronaći u piletini, čokoladi, sirevima, jogurtu, jajima i avokadu.

Endorfini su odgovorni za stvaranje osjećaja sreće i zadovoljstva, a smanjuju stres, napetost, ljutnju i strah. Izlučivanje endorfina povećava fizička aktivnost te ljuta hrana. Kapsaicin, aktivna tvar u ljutim feferonima, dokazano potiče proizvodnju endorfina, što je razlog zbog kojeg mnogi obožavaju ljutu hranu.

Ideja da ono što jedemo i pijemo ima izravan utjecaj na naše raspoloženje nije nova. Kome ne odgovara šalica čaja nakon napornog dana? Sve je više dokaza da su naša crijeva i mozak blisko povezani. Vjeruje se da omega-3 masne kiseline imaju niz protuupalnih učinaka na naše tijelo, a neke studije upućuju na to da se protežu na dijelove mozga koji su povezani s depresijom. Slično tome, zdrava crijevna flora može poboljšati raspoloženje, jer ima izravan utjecaj na imunosni sustav.

1. Unositi mnogo povrća, što uključuje i mahunarke, koje su sjajan izvor vlakana.

2. Upotrebljavajte mnogo biljnih začina. Osobito kurkumu i šafran.

3. Orašasti plodovi pomažu raspoloženju.

4. Unositi hranu koja će održati bakterijsku ravnotežu u želudcu i crijevima.

5. Zdrave masnoće imaju pozitivan utjecaj na dijelove mozga povezane s depresijom.

6. Održite pravilan balans proteina.

7. Izbjegavajte zaslađivače i aditive. Opet, obrađena hrana povezana je s lošim mentalnim zdravljem.

8. Pazite na šećer u krvi.

Mnogi od vas povezali su šećer sa svojim raspoloženjem - posebno s rafiniranim bijelim šećerom. Pretjerana konzumacija šećera može spriječiti stijenke crijeva da obavljaju svoj posao. Kada se to dogodi, male molekule mogu pobjeći u krvotok, prouzročujući upalu koja može biti čimbenik rizika za nastanak depresije. Također, visoke i niske razine šećera u krvi mogu utjecati na raspoloženje u vrlo kratkom vremenu.

Mnoge su osobe potvrdile da se mnogo bolje osjećaju otkada su počele izbjegavati procesiranu hranu. Postoje podatci koji pokazuju da određeni sastojci procesirane hrane izravno utječu na mozak na negativan način. Također, određeni aditivi imaju vrlo štetan utjecaj na crijeva, što zauzvrat utječe i na raspoloženje.

Danas mnogo ljudi boluje od celijakije, no ona nije jedini problem povezan s glutenom. Čak i ako nemate celijakiju, postoji mogućnost da ste osjetljivi na gluten. Gluten je izravno povezan s anksioznošću, depresijom i lošim raspoloženjem.

Ova prirodna aminokiselina, koja se koristi kao aditiv kako bi hrana bila ukusnija, dobila je svoj dio kritika kada je u pitanju zdravlje. Uobičajeno je vjerovanje da hrana bogata MSG-om prouzročuje glavobolje.