Istražujući ostatke ruralnog naselja u općini Stevns, na jugoistoku Danske, arheolozi su pronašli dva metra duboku jamu za koju misle da je do sada najstariji otkriveni zahod u toj državi, a čiji sadržaj mnogo govori o higijenskim navikama i prehrani starih Vikinga.

Do otkrića je došlo sasvim slučajno, a istraživači su najprije smatrali da je riječ o ostacima nekadašnje zemunice, prenijela je stručna publikacija "Science Nordic".

- Odozgo gledajući mislili smo da je to bila zemunica, ali smo uskoro shvatili da je riječ o nečem sasvim drugom - kazala je arheologinja Anna Beck. Otkriće predstavlja iznenađenje za antropologe koji proučavaju život i običaje Vikinga. Do sada se pretpostavljalo da su oni nuždu većinom obavljali u prirodi, ili u staji za domaće životinje, a tako pomiješani organski materijal kasnije koristili kao gnojivo.

Ranije se mislilo da su Vikinzi rijetko imali posebne toaletne prostorije za obavljanje nužde i da su one postojale samo u njihovim urbanim, ali ne i u agrarnim naseobinama, što je sada opovrgnuto, pokazalo se da su i "seoski" Vikinzi bili kultivirani kao i njihovi rođaci iz gradova. Analiza pronađenih makrofosila ljudskog podrijetla pronađenih na arheološkom nalazištu, pokazala je veliku prisutnost livadskog cvjetnog peluda kojega je obično mnogo u medu i medovini. Iz toga se sada zaključuje da su te namirnice bile redovna sastavnica vikinškog menija.

Datiranje sadržaja sedimenta u crnoj jami pomoću radioaktivnog ugljika pokazalo je da je on star najmanje tisuću godina. Vikinzi su taj dio Danske naseljavali od kasnog 8. stoljeća pa do sredine 11. stoljeća, navodi časopis Science Nordic.H