Objavljeno 24. lipnja, 2017.
Iseljenici ne miruju i žele Hrvatskoj pomoći na svim područjima, pa tako i u turizmu. Tim povodom u organizaciji Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) u Zadru se od četvrtka, 29. lipnja do 2. srpnja održava četverodnevna međunarodna konferencija o temi Iseljenički turizam - globalna i nacionalna perspektiva.
Treći je to projekt HIK-a u nizu, nakon prethodna dva održana u Zagrebu (2014.) i Zadru (2016.). Dr. sc. Marin Sopta, predsjednik udruge Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, pojašnjeva svrhu i ciljeve te važne zadarske (i Hrvatske) manifestacije:
- Temu iseljenički turizam odabrali smo zbog dvaju razloga. Prvi je upravo izniman potencijal naših iseljenika, a drugi je što prema informacijama i podacima Ujedinjenih naroda, svjetske turističke organizacije, postoje novi trendovi u turizmu koji govore kako je pojam iseljeničkog turizma jedan od njih.
Inače, sudeći prema podatcima stranih organizacija i institucija koje se bave iseljeničkim turizmom, brojke govore o velikom porastu iseljeničkog turizma diljem svijeta. U predviđanjima stoji da će taj segment turizma porasti od 8 do 15 posto do 2020. godine
- Što se tiče samoga pojma iseljenički turizam, on podrazumijeva različite oblike turizma kao što je ekoturizam, sportsko-rekreacijski, gastronomski, kulturni, nostalgični, zavičajni i sl. Sve se više priređuju putovanja za proučavanje kulture, umjetnosti, folklora, sportskih igara te hodočašća. On se odvija u urbanim kao i u ruralnim područjima u Republici Hrvatskoj koji u ponudi imaju i usluge hrvatske kulture. Iako je iseljenički turizam u Hrvatskoj u začetku, ulaskom Hrvatske u EU nudi velike razvojne mogućnosti.
- Zasad imamo prijavljenih više od pedeset znanstvenika i stručnjaka o temi turizma iz Portugala, Engleske, Njemačke, Engleske, Južnoafričke Republike, Austrije, Izraela i svakako Hrvatske. Bit će tu i drugih iseljenika podrijetlom iz stranih zemalja, čije države održavaju prisne kontakte sa svojom dijasporom kao što je to Izrael, Irska, Italija, Portugal, Španjolska i druge slične zemlje. Velik dio sudionika još će se pojaviti na konferenciji u ulozi kreatora, ulagača ili konzumenata iseljeničkog turizma. Također, jako je važno istaknuti da su službeni pokrovitelji ove međunarodne konferencije Grad Zadar, Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Ministarstvo turizma Republike Hrvatske te će njihovi čelnici, gradonačelnik dr. Branko Dukić, državni tajnik Zvonko Milas i ministar Gary Cappelli otvoriti konferenciju.
- Značaj konferencije je golem jer riječ je o prvoj konferenciji o temi iseljeničkog turizma koja je organiziranu u slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj. Treba se nadati da će Hrvatska prepoznati mogućnosti za razvoj iseljeničkog turizma, između ostalog u gradskim i seoskim područjima. Moje je mišljenje da iseljenički turizam ima veliki potencijal i za njegov razvoj državna politika trebala bi osmisliti strategiju povećanja ciljane populacije kroz odabrane programe usmjerene prema mlađim generacijama, studentima, a naročito umirovljenicima. Da se ostvari takvo što potrebno je razvijati suradnju između znanstvenih i kulturnih institucija, države, jedinica regionalne i lokalne samouprave i lokalnih zajednica.
- Što se Hrvata u dijaspori tiče, nažalost, i to treba još jednom reći, većina njih je razočarana odnosom domovine RH prema njima. Iako se njihov doprinos tijekom Domovinskog rata ističe tek iz potrebe kad su izbori i slično, njihove novčane donacije za nabavu oružja, donacije u lijekovima, hrani, odjeći te lobiranju kod gradskih, provincijskih i državnih vlasti u zemljama u kojima žive su nemjerljive. Također je nemjerljiv i učinak Hrvata koji su se iz iseljeništva vratili pomoći domovini, kao što su to učinili generali Ante Gotovina, Ante Roso, Miljenko Filipović i brojni drugi. I uz sva nerazumijevanja i prepreke za aktivnije sudjelovanje hrvatskih iseljenika u društvenom životu i izgradnji moderne i prosperativne države, njihovo razočaranje u odnos domovine prema njima, oni i dalje nastoje zadržati svoje kontakte s domovinom te na razne načine daju golem doprinos domovini.
- No, bez obzira na probleme, iseljenici su i dalje naravno vezani uz svoju domovinu. Primjerice, u Zagrebu se idući mjesec održavaju Hrvatske svjetske igre na kojima će se okupiti više od tisuću sudionika. Nedavno je održan i Susret katoličke madeži u Vukovaru, koji je okupio gotovo 40 tisuća pripadnika hrvatske mladeži od kojih je veliki broj došao iz Europe i svijeta. Ova dva spomenuta primjera pokazuju i dokazuju emotivnu i kulturnu povezanost hrvatskih iseljenika s domovinom. Također, oni upozoravaju na veliki potencijal hrvatskog iseljeničkog turizma.
Priredio: Darko JERKOVIĆ
PLENARNI PREDAVAČI
Moderator: Marin Sopta
1. Investicije iseljeništva u hrvatski turizam - potencijali i perspektive (Željko Žutelija, Hrvatska gospodarska komora).
2. Hrvati u iseljeništvu najbolji promotori hrvatske (Ivana Perkušić, Središnji dražvni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske).
3. Iseljenički turizam: Slučaj Timor - Leste (Patricia Pinto, Faculty of Economics, University of Algarve, Portugal).