Američki predsjednik Donald Trump pokazao je posebnu čast britanskoj premijerki Theresi May, pozvavši ju kao prvog europskog političara u službeni posjet Washingtonu.

Theresa May potaknuta Trumpovom bahatošća jedva je dočekala povratak kući kako bi mogla Jean-Claudeu Junckeru, predsjedniku Europske komisije, i Angeli Merkel, kancelarki vodeće zemlje eurozone, "slavodobitno" priopćiti kako će Velika Britanija napokon podnijeti zahtjev i potpisati postupak za proces izlaska iz članstva EU-a (Brexit).

Američki predsjednik raspolagao je informacijama o poljuljanom jedinstvu članica EU-a pred kojima su tek slijedila ozbiljna politička iskušenja kroz izbore u Nizozemskoj, Francuskoj i Njemačkoj. Trump je uspio nagovoriti Theresu May da postupak izlaska Velike Britanije iz članstva EU-a pokrene odmah u namjeri potkopavanja europskog zajedništva iznutra. Theresa May bila je opijena svojom pobjedom na unutarstranačkim izborima naslijedivši Davida Camerona na čelu konzervativaca. Vjerujući predočenim anketnim istraživanjima koja su pokazivala dodatni rast njezine popularnosti među biračima nakon stavljanja potpisa na početak pregovora o Brexitu, britanska premijerka odlučila se na izvanredne parlamentarne izbore. Izazivanjem prijevremenih parlamentarnih izbora Theresa May bila je uvjerena kako će svoju apsolutnu nadmoć u britanskom parlamentu još povećati i tako dobiti betonski snažnu pregovaračku poziciju prije prvih službenih pregovora s Europskom komisijom o procesu izlaska iz članstva zakazanih za 19. lipnja ove godine. Pri tome je zaboravila bitnu stvar kako je glasačko tijelo "ptica plaha" i da se raspoloženje puka može promijeniti gotovo preko noći ako se napravi bilo kakva neopreznost u kampanji. Rezultati provedenih parlamentarnih izbora u Velikoj Britaniji, u četvrtak, 8. lipnja 2017., iznenadili su sve, pa i idejnog tvorca cijele zamisli - Theresu May. Umjesto da poveća broj zastupnika, Theresa May popila je gorku pilulu izgubivši apsolutnu većinu u britanskom parlamentu i sada je prisiljena voditi teške pregovore pokušavajući spasiti čast i "skrpati" vladu. Britanski parlament ima 650 članova i potrebno je imati 326 zastupnika za apsolutnu većinu. Prije provedenih izvanrednih izbora Konzervativna stranka Therese May u parlamentu je imala 330 zastupnika. Nakon izvanrednih izbora u Velikoj Britaniji broj zastupnika Konzervativne stranke smanjen je na 318, a preostala mjesta osvojili su laburisti (261 zastupnik), škotski SNP (35 zastupnika), liberali (13 zastupnika), DUP - Sjevernoirska unionistička stranka (10 mjesta) i ostali (13 mjesta).

Problem Therese May je što s konzervativcima nitko ne želi ići u koaliciju osim ultrakonzervativne sjevernoirske unionističke protestantske stranke - DUP čijih bih se članova sama premijerka najradije odrekla. Dodatni problem koji je pred britanskom vlašću jest početak pregovora o izlasku iz članstva EU-a koji službeno započinju 19. lipnja. Umjesto da na pregovore pred predsjednika EK-a i Angelu Merkel stigne s betonski čvrstim pregovaračkim pozicijama i zahtjevima, britanska premijerka će za stol sjesti vidljivo oslabljena situacijom u kojoj joj oporba otvoreno poručuje neka podnese ostavku. Otkud takav obrat u Velikoj Britaniji? Jedan od razloga je izvrsno odrađeni marketing EK-a nakon što je Velika Britanija provela referendum o izlasku iz članstva EU-a. Tada je EK najavio tzv. Junckerov plan težak 315 milijardi eura za poboljšanje investicijskog i financijskog okruženja zajedničkog europskog tržišta do 2020. godine. Taj plan je EK predstavio pred izbore u Nizozemskoj i Francuskoj računajući kako je novac najjače ljepilo koje može privući europske glasače i odmaknuti ih od ekstremističkih pokreta i političara. Tim potezom EK je poručio glasačima Nizozemske i Francuske kako će novac iz "Junckeorvog plana" moći koristiti samo dobri učenici. Pretpostavka o novcu kao najboljem ljepilu za glasače i za europsko zajedništvo pokazala se potpuno ispravnom.

Iskusni europski političari svjesni su kako je uvođenje eurovalute bilo najbolji politički projekt EU-a. Na tragu te pouke Mark Rutte je u Nizozemskoj uspio poraziti populista i antieuropejca Geerta Wildersa prozvanog "nizozemski Trump". Nakon toga je Emmanuele Macron, lijevi liberal, uspio u francuskoj predsjedničkoj utrci poraziti ksenofobnu Marine Le Penn. Na parlamentarnim izborima u Francuskoj, održanima u nedjelju, 11. lipnja ove godine, stranka Emmanuela Macrona, stara tek godinu dana, žestoko je porazila konkurenciju i uspjela nakon punih 70 godina prekinuti neprekidnu dominaciju francuskih socijalista ili konzervativne Republikanske stranke na vlasti. Boravak Donalda Trumpa krajem svibnja na summitu NATO saveza u Bruxellesu, kada je otvoreno napao njemačku kancelarku Angelu Merkel, ali i ostale članice NATO saveza kako ne plaćaju dovoljno proračunskih sredstava za zajedničku obranu, stvorio je odbojnost prema britanskim konzervativcima. Trumpovo bahato odbijanje Pariškog sporazuma o emisiji stakleničkih plinova, pri čemu je SAD najveći zagađivač atmosfere u svijetu, stvorilo je dodatno protivljenje britanskih glasača prema stranci na vlasti. Oporbene britanske stranke su u međuvremenu glasačima uspjele objasniti kako su bili obmanuti prije referenduma za izlazak Velike Britanije iz članstva EU-a jer im nisu prezentirani točni podatci o količini novca koju britanski porezni obveznici uplaćuju u proračun EK-a i koliko dobivaju sredstava natrag. Sada se čak javljaju protuprijedlozi o novom referendumu kojim bi se poništila prethodna odluka o Brexitu. Sve to, uz unutarnje trzavice u Velikoj Britaniji u kojima Škoti prijete ponovnim pokretanjem referenduma o neovisnosti uz priključenje EU-u, stvorilo je napetosti u kojima se Tehrese May nije najbolje snašla. Rezultat bahatog nastupa i slijepog vjerovanja u anketne rezultate brzo se odrazio na gospodarskom i financijskom planu. Cijene dionica na Londonskoj burzi tijekom tjedna u kojemu su održani izvanredni parlamentarni izbori pale su za 0,5 posto. Tečaj britanske funte je u odnosu na američki dolar u istom tjednu oslabio za 2,2 posto, čime se smanjio u godinu dana za ukupno 11,2 posto.