Objavljeno 22. lipnja, 2017.
Svečanost obilježavanja Dana antifašističke borbe u Hrvatskoj počela je u četvrtak prijepodne, u šumi Brezovica, kod Siska, u znak sjećanja na osnivanje prve naoružane antifašističke postrojbe u Hrvatskoj i okupiranoj Europi u Drugom svjetskom ratu - Prvog sisačkog partizanskog odreda, 22. lipnja 1941. godine.
Svečanost, u organizaciji Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA) RH, Grada Siska i Sisačko-moslavačke županije, počela je polaganjem cvijeća brojnih izaslanstava, među kojima su izaslanstvo SABA RH, Grada Siska i Županije sisačko-moslavačke, izaslanika predsjednice Republike, istarskog župana Valtera Flege, izaslanika predsjednika Hrvatskog sabora Jasena Mesića, izaslanika predsjednika Vlade, ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića i drugih.
Svečanosti su nazočili brojni dužnosnici i stranački predstavnici, između ostalih i predsjednik SDP-a Davor Bernardić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, veleposlanik Ruske federacije Anvar Azimov.
Predsjednik SABA RH Franjo Habulin čestitao je okupljenima Dan antifašističke borbe i kazao kako je osnivanje sisačkog partizanskog odreda događaj koji se voljom vlasti u današnjoj Republici Hrvatskoj slavi kao Dan antifašističke borbe, čime se odaje poštovanje koje borci sisačkog odreda zaslužuju.
No, povijesna je istina da je on bio lokalnog karaktera i kako je tek bio nagovještaj onoga što će doći, a to je ustanak protiv okupacije i svih koji su okupatorima služili, čiji je početak bio u Srbu, 27. srpnja 1941., ustvrdio je. Pri tome je najmanje važno koliko je bilo Hrvata u sisačkom odredu, a koliko je Srba sudjelovalo u akcijama u Srbu, kazao je Habulin.
Važno je, dodao je, da je to bio ustanak protiv okupatora i domaćih pomagača, što je Hrvatsku kao dio Jugoslavije stavilo na stranu pobjednika Drugog svjetskog rata. Habulin je napomenuo da je to dobro poznato, ali da 'naši mladi o tome većinom nemaju pojma te da se laži o antifašizmu sustavno šire kroz obrazovanje i dobar dio medija'.
Dodao je kako je suvremena Europa utemeljena na antifašizmu, dok, kaže Habulin, u hrvatskoj javnosti dolazi do obnove fašizma, odnosno ustaštva, iako je, kako je rekao, većina Hrvata i pripadnika drugih nacionalnosti koji su živjeli u Hrvatskoj te sve ono što je bilo dobro i plemenito u Hrvatskoj, bilo aktivno na strani ustanka.H
Svećanost u Brezovici pretvorila se u svađu “partizana” i “ustaša”
Sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček u obraćanju okupljenima u Brezovici rekla je da su se među njima "pojavili neki koji javno zatiru svjetlu tradiciju antifašizma svojim relativiziranjem ustaških zločina, te tako bacili ljagu na Hrvatsku. Relativiziranje ustaških zločina otišlo je tako daleko da neki samoproklamirani antifašisti licemjerno dolaze među nas i polažu vijence, a nagrade daje ustaškim falsifikatorima povijesti, kao što je Sedlar”, rekla je Ikić baniček. Hrvatski kazališni i filmski redatelj Jakov Sedlar optužbe je odbacio kao "najrigidniju komunističku propagandu". "U stilu najrigidnije komunističke propagande koja nema veze s antifašizmom, prozvala je zagrebačkoga gradonačelnika da je dodijelio Nagradu grada Zagreba nekome tko u svome radu želi revidirati povijest i tko, ni više ni manje, brani fašizam", podsjetio je Sedlar te dodao kako s gnušanjem i prijezirom odbija i pomisao da bi pokušao revidirati bilo što što počiva na provjerenim povijesnim činjenicama, a posebno da bi branio fašizam ili nešto slično. "Ono što, očito, najviše smeta gospođi Baniček i slične 'antifašiste', jest moje postavljanje pitanja oko djelovanja Titovih komunista u Jasenovcu nakon 1945.", napomenuo je Sedlar.