Ovoga tjedna tvrtka Spar Hrvatska okončala je proces migracije Billinih filijala u Slavoniji u Spar svijet. Helmut Fenzl, predsjednik Uprave Spara Hrvatska, boravio je u Slavoniji, gdje je, uz susrete s poslovnim partnerima - dobavljačima s ovog područja, našao vremena i za razgovor za naš list.
Ovih dana intenzivno su se mijenjali vizuali, sve Billine trgovine od sada nose Sparov logo.
- S 1. travnja Spar je preuzeo sve Billine firme u Hrvatskoj na način da smo kolega i ja postali nova uprava Bille u Hrvatskoj. Billa kao brend ostaje u vlasništvu grupacije Rewe i kao takva nastavlja poslovati u drugim zemljama Europe. Nije ništa neobično da je Spar dobio mogućnost na određeno vrijeme koristiti se brendom Billa, sve dok se ne završi takozvani rebranding. U migraciju Billinih filijala u Spar krenuli smo etapno, u valovima. Počeli smo 10. svibnja sa Zagrebom, tempom od pet trgovina tjedno, a završit ćemo ovoga tjedna s posljednjom filijalom, koja se nalazi u Zagrebu, u zgradi Uprave Bille. Tako smo u Spar prodajnu mrežu uveli 41 novu prodavaonicu. To je bila vrlo osjetljiva i naporna faza, koja je uspješno završena. Želim zahvaliti našim vrijednim Slavoncima, koji su nam pomogli u svim filijalama, po cijeloj Hrvatskoj, tijekom ovog procesa.
Što ovo preuzimanje konkretno znači za Slavoniju?
- U Slavoniji smo migrirali 12 trgovina, tako da smo sada znatno pojačali našu prisutnost u regiji. Prije smo imali tri Interspara, u Osijeku i Slavonskom Brodu, jedan supermarket u Valpovu, a sada dobivamo novih 12 supermarketa. Pri tome moram reći da na dan migracije mijenjamo samo logo i robne marke, a sve ostale nužne promjene u asortimanu dogodit će se postupno. Nismo u ovoj fazi htjeli bili prebrzi, jer kupci ne vole kada se u njihovoj trgovini previše toga odjednom promijeni.
Ostaju li sve poslovnice i svi djelatnici?
- U cijeloj Hrvatskoj, pa tako i ovdje u Slavoniji, preuzeli smo sve tri tvrtke koje su djelovale u sastavu Bille u Hrvatskoj, sve djelatnike i sve poslovnice.
Velik skok
Najavljujete širenje mreže Spara po Jadranu, što je sa Slavonijom? Je li ovo preuzimanje Bille zapravo zaokružilo tu priču?
- S ovim preuzimanjem napravili smo velik skok, ali bi bilo pretjerano reći da smo s time pokrili Slavoniju. Zato i dalje gledamo zemljišta za potencijalne Spar lokacije. Prirodni nastavak širenja mreže nakon Interspar hipermarketa i velikih Spar supermarketa manji su formati, odnosno kvartovski dućani, od, recimo, 500 kvadrata. Mislimo nastaviti investirati i širiti se.
Zar to najavljujete trend povratka malih trgovina?
- Da, tako je. Mi smo ponosni što smo nositelji tog trenda. Nakon preuzimanja 20 Dioninih trgovina u Zagrebu dobili smo pozitivan feedback od ljudi iz tih kvartova, koji su nam se javljali i zahvaljivali jer smo oživili njihove stare kvartove. Ako u kvartovskom dućanu ponudite određeni asortiman uz adekvatne cijene, onda kupac tako vraća i kupovnu moć u svoj kvart. Mi smo u to bili uvjereni, zato smo uostalom i ušli u tu akviziciju. Te filijale treću godinu zaredom bilježe trend rasta i zato nastavljamo taj format.
Izvrsni rezultati
Odnedavna je intenzivirana vaša suradnja s dvije tvrtke koje su što proizvodnjom što vlasnički vezane uz Osijek. Ciljam, dakle, na Mlinar i Žito grupu.
- S obje tvrtke imamo dobru suradnju od početka našeg dolaska u Hrvatsku. S Mlinarom, naravno, duže surađujemo, no, budući da je on najveći hrvatski proizvođač pekarske industrije, nije bio adekvatno zastupljen kod nas svojim asortimanom. Nakon što smo obišli pogone kako bismo se uvjerili u visoku kvalitetu proizvodnje, i naši kolege iz Spar Austrije pokazali su interes za suradnju. Posebno nas veseli što se Mlinar uspio ulistati u Spar u Austriji, u ukupno 72 Interspar hipermarketa i 66 supermarketa pod nazivom Spar i Eurospar, tako da je to doista velik uspjeh. Što se tiče suradnje s grupacijom Žito, moram reći da sam impresioniran smjelošću projekta koji je gospodin Marko Pipunić (vlasnik Žito grupe, nap.a.) ostvario. On je uspio i nas, kao mnoge druge, zaraziti vizijom brenda “Dobro”, koja obuhvaća i razvoj cijele regije Slavonije. Mi takvo poslovanje pozdravljamo i naravno da me veseli što su sve naše trgovine, a sad ih je više od 100 u cijeloj Hrvatskoj, postale kanal za plasman proizvoda “Dobro”. I prodajni rezultati su izvrsni. Imali smo visoka očekivanja, no prometi su još i bolji. Kupci su to doista dobro prihvatili.
Kakve su šansa za druge lokalne proizvođače?
- Mi smo sada zapravo znatno zastupljeniji u Slavoniji, sada imao dvostruko veću kvadraturu prodajnih površina, a prometi će se povećati 2,5 puta. Predviđamo da će biti znatno veći od 500 milijuna kuna samo u ovoj regiji. Sve to otvara vrata intenzivnijoj suradnji s lokalnim proizvođačima. Svi ostali koji to žele moraju se, naravno, nametnuti kvalitetom svojih proizvoda, kontinuiranošću isporuke i cijenom, koja mora biti skladu s uvjetima tržišta. Mi smo otvoreni za razgovor, očekujem njihovu inicijativu. Proizvođači koji su bili zastupljeni u Billi dobit će priliku u novim Spar filijalama. Također, dobavljači zastupljeni u Sparu dobit će priliku proširiti svoje poslovanje na bivše Billine trgovine. Ideja je da i jednima i drugima damo priliku. Mi imamo puno veće centralno skladište, što će dobavljačima olakšati poslovanje. Neće morati imati vlastitu distribuciju, nego će robu dostavljati u centralno skladište, a mi ćemo njihove proizvode dalje distribuirati, od Istre do Dalmacije.
Na dobrom putu
Analitičari ocjenjuju kako je poslovna 2016. godina u segmentu maloprodaje bila godina Lidla, a da će ova pripasti Sparu.
- Nas to veseli čuti, ali to tek treba dokazati. Sigurno je da smo na dobrom putu i ostvarujemo puno toga što smo si zacrtali. Ali tek je pola godine za nama...
Nije lijepo vidjeti “tuđu muku”, no jamačno pratite zbivanja oko Agrokora i njegova Konzuma.
- Bez daljnjega je da će kriza Agrokora imati negativne reperkusije na cijelu zemlju. Već sada se vidi da se korigira procjena rasta bruto društvenog proizvoda i za ovu, ali i za 2018. godinu. To će sve nas pogoditi, pa nije čudno što bismo svi htjeli da se ta kriza što prije riješi i sa što manje poremećaja na tržištu, da se nastavi normalno poslovanje s dobavljačima, jer sve drugo će na kraju svima naškoditi.
Naposljetku, možda i jedno osobnije pitanje, od početka ste, naime, Sparova poslovanja ovdje u Hrvatskoj, a tomu ima deset godina. Nije uobičajeno da se strani menadžeri zadrže tako dugo.
- Ja sam doista došao u Hrvatsku kao prvi zaposlenik, na osnovi mog radnog iskustva u maloprodaji u Austriji. Zajedno s kolegama izgradili smo Spar od početka pa sve do ovog preuzimanja, koje će nas dovesti do tvrtke u kojoj 5000 zaposlenika ostvaruje pet milijardi kuna brutoprometa. Na to sam stvarno ponosan. No odgovorit ću vam i na ono “osobno”. Ja se, naime, ne smatram stranim menadžerom. Moji korijeni s majčine strane su hrvatski, naposljetku, i moja obitelj živi ovdje sa mnom u Zagrebu. I izborio sam pravo na hrvatsko državljanstvo.
Dario KUŠTRO
TKO JE VOLJAN - MOŽE SE PRIDRUŽITI
Nedostaje li vam radne snage? U Slavoniji smo svjedoci kako se sve češće, i u sve više poslova, angažiraju studenti.
- Držim kako je to prilika studentima da ima se još u vrijeme studija omogući ne samo ulazak na tržište rada nego i da vide kako je to u svijetu rada. To je najbolja priprema za daljnju karijeru. Čak bih rekao da u Hrvatskoj radi premalo studenata. To iskustvo držim važnim za razvoj karijere. Kada se nama prijavljuju apsolventi, gledamo jesu li radili tijekom studija ili su samo “sjedili kod kuće”. No, da ne bih bio krivo shvaćen, studentski rad nije zamjena za stalne djelatnike. Na primjer, u vrijeme gužve na blagajnama, kojih je najviše vikendom, i opet ne cijeli dan, nego nekoliko sati, mi takav pritisak ne možemo pokriti samo stalnim zaposlenicima, pa su studenti logičan izbor. Ali treba reći da nam općenito nedostaje radne snage, u gotovo cijeloj mreži, no prije svega u Zagrebu i na Jadranu. Tko god je voljan pomoći, tko treba posao - može nam se pridružiti.