Hrvatski kontroleri prate trendove, ali poduzeća ne posluju posve održivo, jedan je od zaključaka savjetovanje na nedavnoj održanoj 9. Kontroling konferenciji koju je provela domaća tvrtka za poslovni konzalting i edukaciju Altius.

Valja podsjetiti da je uloga kontrolinga spajanje dijelova u cjelinu kako bi se stvorio panoramski pogled na poslovanje poduzeća. Isto tako kontroling omogućuje kvalitetnije upravljanje budućim događajima te daje odgovore na konkretna pitanja – kakve su trend-vrijednosti i što možemo očekivati u budućnosti, u koje proizvode više ulagati, a koje napuštati, koje kupce u budućnosti izbjegavati, koja tržišta u budućnosti razvijati, a s kojih se povlačiti, na koji se način financirati, da li se i dalje zaduživati…

Na konferenciji je rečeno i da je kontroling alat bez kojeg je nezamislivo upravljanje poslovanjem u modernoj ekonomiji, odnosno da u poslovnoj praksi kontroling omogućuje direktno sniženje troškova. Koristi od uvođenja kontrolinga očituju se u obliku organizacije, modernog računovodstvenog sustava, detektiranja poremećaja u najranijim fazama u bilo kojem segmentu poslovanja, kvalitetnijih menadžerskih odluka, kvalitetnijeg upravljanja ljudskim potencijalima, brže prilagodbe promjenama i znatno veće konkurentnosti.

Andreja Švigir, direktorica tvrtke Altius savjetovanje izjavila je: „Premda nije riječ o velikom uzorku, smatram da je Altius godišnje istraživanje veoma važan indikator stanja u kontrolerskoj zajednici te mi je drago da iz godine u godinu prema odgovorima ispitanika možemo zaključiti da je važnost kontrolinga prepoznata u sve većem broju domaćih tvrtki, što je dobar poticaj za daljnji rad na etabliranju kontrolinga kao djelatnosti.“ Takav se zaključak nameće s obzirom na to da je više od 80 posto ispitanika istaknulo da su njihove tvrtke ili već implementirale (37 %) ili skoroj budućnosti planiraju (44 %) implementirati nefinancijske pokazatelje u izvještavanje.

Spomenutu praksu kroz svoje direktive nalaže i Europska unija, a cilj je prikazati posluju li tvrtke na društveno odgovoran način, i to kroz analizu tri aspekta društveno odgovornog poslovanja: ekonomskog, okolišnog i društvenog. Upravo o spomenutom trendu su na 9. Kontroling konferenciji govorile prof. dr. Nada Vitezić (Ekonomski fakultet Rijeka) te dr. sc. Nikolina Markota Vukić (Institut za društveno odgovorno poslovanje).

Istaknuto je i da malo više zabrinjava podatak da 56 % ispitanika smatra da tvrtka u kojoj radi posluje samo donekle održivo, što dokazuje da je gospodarska situacija unatoč brojnim pozitivnim trendovima i dalje složena, 38 % ispitanika tvrdi da je poslovanje tvrtke u kojem radu održivo u svakom pogledu, dok 6 % radi u tvrtkama koje posluju potpuno neodrživo. Odgovor je to čak 87 % ispitanika na pitanje o tome koja tvrdnja najbolje opisuje odnos menadžmenta tvrtke u kojoj rade prema kontrolingu.

Da ipak nije sve tako blistavo potvrđuje da se preostalih 13 % kontrolera odlučilo za tvrdnju da njihov menadžment kontroling smatra gomilanjem još jedne vrste izvještaja te da je naputak o otvaranju kontroling odjela stigao „s vrha“/“izvana“. Zanimljivo je da su isti omjeri bili i za pitanje o rastu razine povjerenja u kontrolerske izvještaje i sugestije od trenutka implementacije konrolinga u poslovanje. Tako je isti postotak od 87 % ispitanika ustvrdio da je razina povjerenja rasla s vremenom odnosno upoznavanjem s kontrolingom i njegovim metodama, dok 13 % tvrdi da je razina povjerenja na istoj razini od početka. Odlična je to poruka za sve menadžere koji još uvijek dvoje oko implementacije kontrolinga u poslovanje.

Jer poslovanje bez kontrolinga na današnjem tržištu je kao vožnja po nepoznatom gradu bez GPS-a.