Akademik Ferdo Bašić održao je nedavno na 10. Međunarodnom znanstvenom skupu u Vukovaru, koji je organizirao Agroglas, dvotjednik Glasa Slavonije za poljoprivredu, plenarno izlaganje o temi: “Znanje (poljoprivrednika i savjetodavaca) i primjena znanosti - temelj suvremene poljoprivrede”. Govoreći o važnosti edukacije u poljoprivredi, izjavio je između ostaloga da je Nizozemska najnaprednija zemlja u poljoprivredi u svijetu te da ima 97 posto stručno obrazovanih poljoprivrednika.

- U Hrvatskoj je obrnut slučaj, 97 posto osoba koje se bave poljoprivredom nisu obrazovane. Dakle, poljoprivredom u Hrvatskoj upravljaju neobrazovani ljudi, odnosno obrazovani laici. Da bismo postigli odnos kakav imaju u Nizozemskoj, trebamo imati moderan pristup poljoprivredi i cjeloživotno učenje - rekao je akademik Bašić.

“Živimo u vrijeme kada se tehnologija brzo mijenja i ono što je vrijedilo prije deset godina ili ono što sam učio tijekom studija ili na početku svoje profesorske karijere danas više ne vrijedi. Primjerice, duboko oranje nekada je bilo osnovni princip poljoprivrede, a danas je potpuno isključeno. Plug, koji je utemeljio civilizaciju, danas ide van s oranica jer je glavni uzročnik klimatskih promjena. To trebaju shvatiti ljudi koji se bave poljoprivredom, posebice oni koji nisu obrazovani, a mi znanstvenici i ostale institucije koje se bave edukacijom tu smo da im u tome pomognemo - objašnjava naš sugovornik.

No, dodaje akademik, da bi se u tom uspjelo, potrebno je mnogo strpljenja: “Jer, poljoprivreda je konzervativna djelatnost, stoga je potrebno mnogo praktičnih primjera, pokusa, predavanja, da ljudi vide u praksi kako to izgleda.”

S obzirom na to da je znanje poljoprivrednika postalo limitirajući čimbenik, i poljoprivrednici i savjetodavci moraju biti obuhvaćeni sustavom cjeloživotnog obrazovanja.

A zbog čega treba raditi na tome? Danas je oko 800 mililjuna ljudi u svijetu gladno, stoga treba povećati proizvodnju hrane.

“Tu vidim šansu za Hrvatsku. Naime, Hrvatska danas ovisi o uvozu hrane, a njezino je mjesto među izvoznicima. No, to nije nimalo laka zadaća jer uzgoj bilja i stoke odvija se u klimatski izmijenjenim uvjetima. Rješenje je moguće jedino uz obrazovane poljoprivrednike”, kaže Bašić. Osim za vlastite potrebe i za izvoz, hrana nam je potrebna i zbog sve više turista, koji žele kvalitetnu domaću hranu. U cijelom tom procesu briga za okoliš jednako je važna kao i proizvodnja. Bez održivog razvoja nemoguće je zamisliti našu budućnost. Stoga akademik Bašić naglašava važnost agroekologije, odnosno agroekosustava.