Objavljeno 20. lipnja, 2017.
Migracije danas nisu fenomen ograničen samo na neka područja planeta, nego su njima pogođeni svi kontinenti te one sve više poprimaju dramatične razmjere.
Nije riječ samo o osobama koje traže dostojanstven posao ili bolje uvjete života nego i o muškarcima i ženama, starcima i djeci koji su prisiljeni napustiti svoj dom u nadi da će spasiti goli život i negdje drugdje naći mir i sigurnost. Visoku cijenu iseljavanja, gotovo prouzročenog nasiljem, bijedom i uvjetima života, kojima se pridružuju i negativni aspekti globalizacije te klimatske promjene, u prvom redu plaćaju djeca. Dio je to poruke koju svijetu u povodu Svjetskoga dana izbjeglica (20. lipnja) šalje papa Franjo, pozivajući da se uhvatimo u koštac s uzrocima migracije u zemljama podrijetla.
To zahtijeva, kao prvi korak, predanost cijele međunarodne zajednice uklanjanju sukoba i nasilja, koji prisiljavaju ljude na bijeg. Nadalje, nameće se potreba dalekosežne vizije koja može ponuditi odgovarajuće programe za područja pogođena najtežim nepravdama i nestabilnostima. A brojke nikada u povijesti nisu bile alarmantnije.
- Broj raseljenih i izbjeglih je u 2016. dosegnuo novi rekord - 65,6 milijuna ljudi koji su pobjegli pred sukobima u matičnim zemljama. Taj broj znači lagani porast u odnosu prema 65,3 milijuna u 2015. - izjavio je UN-ov visoki povjerenik za izbjeglice Filippo Grandi.
Sirija, Irak...
Radi se, dodao je, o 40,3 milijuna ljudi raseljenih unutar svoje zemlje i 22,5 milijuna izbjeglih, od kojih su polovina djeca, u 2016. godini. Najviše je raseljenih u Siriji, Iraku i Kolumbiji. Sukob u Siriji, koji je počeo 2001. “proizvodi” najviše izbjeglica, ukupno 5,5 milijuna. Samo u 2016. registrirano je novih 825.000, dodaje UNHCR.
Ta UN-ova agencija posebno je zabrinuta za sve gore stanje u Južnom Sudanu nakon “katastrofalnog neuspjeha mirovnih napora”. Ta je zemlja nezavisnost stekla 2011., a već je 2013. izbio građanski rat u kojem je poginulo više desetaka tisuća ljudi, s više od 3,7 milijuna koji su napustili svoj dom bježeći pred oružanim sukobima. Broj izbjeglica je u posljednjih šest mjeseci u toj zemlji porastao za 64 posto, na 1,4 milijuna ljudi.
U Hrvatskoj su, kao uostalom i u cijeloj Europi, stavovi oko izbjeglica i migranata duboko podijeljeni. Dio Europljana smatra da su ti ljudi dobrodošli i da zaslužuju pronaći mir i sigurnost na europskom tlu te da im treba pomoći u integraciji. Drugi pak drže da oni koji dolaze to čine ne zato što bježe od siromaštva i/ili ratnih sukoba, nego da je sve dio velikog plana islamizacije Europe, širenja terorizma, uništavanja europskih civilizacijskih vrijednosti...
Udruge Are You Syrious, Centar za mirovne studije, Društvo Afrikanaca u Hrvatskoj, Isusovačka služba za izbjeglice i Rehabilitacijski centar za stres i traumu u ime Koordinacije organizacija civilnog društva za integraciju ističu kako u Hrvatskoj nedostaje sustavna integracija i da je potrebno izgraditi model integracije koji će biti održiv i dugoročan. “Dok se većina nadležnih institucija oglušuje na nužnost provedbe integracijskih mjera, većina prakse odvija se uz pomoć volontera i organizacija civilnog društva. Pritom institucije i političari kao glavni argument koriste mit o Hrvatskoj kao tranzitnoj zemlji, u kojoj ni jedna izbjeglica ne želi boraviti. Podaci pokazuju suprotno - od 300-tinjak osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita samo ih je 70-ak napustilo Hrvatsku. Oni koji su ostali žele biti ovdje, žele graditi svoj život i žele biti prihvaćen”, stoji u priopćenju udruga.
550.000 prognanika
Dio građana Hrvatske pamti što znači izgubiti dom, bježati od ratnog sukoba i utočište tražiti u dijelovima zemlje koji nisu bili okupirani. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, od kojih je 150.000 bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. Kamo god da su došli, dobili su pomoć, smještaj, pravo na obrazovanje i posao. Dobili su razumijevanje i suosjećanje zemlje ili grada domaćina.
Kako često isitču nevladine udruge, nedvojbeno je da među stotinama tisuća onih koji su ušli ili pokušavaju ući u Europu ima ljudi koji nemaju dobre namjere, ali zbog toga Europa ne smije generalizirati i zatvarati vrata svima, jer time stotine tisuća nedužnih osuđuje na život nedostojan čovjeka. Ili na smrt. Antagonizam prema migrantima i izbjeglicama najsnažniji je u Mađarskoj, Češkoj i Poljskoj.
Ratovi nisu jedini razlog raseljavanja. Naime, zbog prirodnih katastrofa raseljeno je tri puta više ljudi nego zbog sukoba - više od sedam milijuna ljudi u Kini bilo je prisiljeno u 2016. godini zbog poplava, potresa, požara... napustiti svoje domove, zatim slijede Filipini s gotovo šest milijuna ljudi i Indija s blizu 2,5 milijuna ljudi.
Eduard SOUDIL
Papa: Moramo učiti od izbjeglica i ukloniti strahove
Papa Franjo pozvao je sve vjernike ne samo da prihvate izbjeglice nego i da osobno uče iz njihovih priča kako bi uklonili strahove i iskrivljene ideologije o njima. Papa je taj poziv uputio u povodu obilježavanja Svjetskog dana izbjeglica. Govoreći iz svoje palače, koja gleda na Trg svetog Petra, Papa se pomolio za sve one koji su izgubili život pokušavajući pobjeći pred ratom i protjerivanjem. Naveo je da su priče o bolu i nadi zapravo prilika za međusobno razumijevanje. “U stvarnosti osobni kontakti s izbjeglicama mogu ukloniti strahove i iskrivljene ideologije i postati staze za rast humanosti”, rekao je papa.
45.754 migranta prešla Mediteran
Sredozemno more između Libije i Italije najčešća je ruta kojom se koriste migranti za prelazak u Europu. Svaki dan stotine njih, ponekad i tisuće, od sigurne smrti spašavaju pripadnici obalne straže, no mnogi od njih nikada ne vide europsko tlo. Prema podacima talijanskog MUP-a, od početka ove godine u Italiju su preko Mediterana stigla 45.754 migranta. Broj onih koji su se utopili nikada neće biti poznat.
OLIMPIJCI UZ IZBJEGLICE
U okviru kampanje #UzIzbjeglice, UNHCR uz pomoć građana poziva vlade diljem svijeta da svakoj obitelji izbjeglica osiguraju sigurno mjesto za život, pravo na rad i učenje novih vještina, a njihovoj djeci pristup obrazovanju. U suradnji UNHCR-a s Hrvatskim olimpijskim odborom i Hrvatskim klubom olimpijaca snimljen je video koji objašnjava tešku situaciju osoba prisiljenih na bijeg iz svojih domova da bi sačuvali svoje živote i živote svojih obitelji. “Video govori o temeljnim ljudskim vrijednostima, a to su mir, prihvaćanje i solidarnost. Ja sam uz izbjeglice. Moramo biti tu jedni za druge”, izjavio je hrvatski olimpijac Zoran Primorac.