Objavljeno 19. lipnja, 2017.
Ako se ovakav negativan trend nastavi, razrednih će odjela biti sve manje, a na fakultetima koji školuju taj kadar smanjit će kvote ili ugasiti pojedini studij
Iz godine u godinu sve je manje djece koja se upisuju u prvi razred osnovne škole, što dovodi do smanjenja broja razrednih odjela, a u konačnici i do otkazivanja ugovora o radu učiteljima koji postaju tehnološki višak. Ako se ovakav negativan trend nastavi, kao scenarij za budućnost stručnjaci predviđaju kompletno urušavanje obrazovnog sustava - razrednih će odjela biti sve manje, a na fakultetima koji školuju taj kadar smanjit će kvote ili ugasiti pojedini studij.
Prema izvorima Područnog ureda Sindikata hrvatskih učitelja Osijek, koji prikuplja podatke o upisima u prvi razred osnovnih škola za Osječko-baranjsku, Požešku-slavonsku, Vukovarsko-srijemsku i Brodsko-posavsku županiju, pad je broja učenika upisanih u prvi razred osnovne škole najizraženiji u Osječko-baranjskoj županiji.
Cijeli razred manje!
U odnosu na prošlu školsku godinu 2016./2017., kada su u osnovne škole na području Osječko-baranjske županije upisana 2542 prvašića, školske godine 2017./2018. upisat će ih se 2222, što čini deficit od 320 učenika. U svakoj je školi u prosjeku sedam ili osam učenika manje, no taj je broj znatno drukčiji kada se radi o svakoj pojedinačnoj školi. Trenutačno broj zaposlenika u razrednoj nastavi na području OBŽ-a iznosi 662, a broj zaposlenika u predškolskoj nastavi 1424. Samo za ovu školsku godinu, u skladu s prikupljenim podatcima, mogući broj tehnoloških viškova u razrednoj nastavi iznosi 16, a u predškolskoj nastavi osam zaposlenika.
Najdrastičnije je smanjenje upisa učenika u prvi razred u županiji vidljivo u OŠ Ivana Kukuljevića Belišće, gdje je u odnosu prema prošloj, kada je upisano 100 prvašića, ove godine upisano njih 72. Razlika je to koja čini čitav jedan razred! U OŠ Gorjani prošle je godine u prvi razred upisano 18 učenika, a ove godine njih samo pet.
Rijetki izuzetci
OŠ Retfala izuzetak je među brojnim školama u Osijeku koje iz godine u godinu bilježe sve manje prvašića. Naime, u tu se školu u 2017./2018. godini planira upisati 13 prvašića više nego prošle godine. Ravnateljica Blaženka Jelaš smatra da je razlog tomu produženi boravak koji škola osigurava od prošle godine, ali isto tako i veći broj mladih obitelji koje su se doselile u novosagrađene stambene zgrade u naselju Retfala i Retfala nova.
Ravnateljica OŠ Tin Ujević, Jasenka Vajdić, objašnjava kako se smanjanje broja djece u svim školama osjeća već generacijama, a u posljednjih je pet godina pad izrazit.
- Prije smo redovito upisivali četiri razredna odjela, sada upisujemo tri, a prije nekoliko generacija imali smo i samo dva. Kakva će nam situacija biti ove godine, znat ćemo nakon završetka procedure upisa, ali sigurno je da je taj broj iz godine u godinu sve manji - naglašava ravnateljica Vajdić.
U toj, kao i u većini drugih škola, najviše se tehnoloških viškova proglašava u razrednoj nastavi, dakle od 1. do 4. razreda, no problem se dalje reflektira na učitelje predmetne nastave, od 5. do 8. razreda.
- Situacija je takva da učitelji svakodnevno strepe i pitaju se hoće li postati tehnološki višak. Kako i kamo zbrinuti takve zaposlenike, kada gotovo svaka škola ima isti problem? - pita se ravnateljica Vajdić.
Nepovjerenje u sustav
U OŠ Miroslava Krleže Čepin u sedam se godina ukupan broj učenika u školi smanjio za njih 104! I u drugoj čepinskoj školi, OŠ Vladimira Nazora i područnim školama Čepinski Martinci i Briješće, rekli su nam, slična je situacija. Takva se situacija osjeća i na potrebi za kadrom - manje djece treba i manje učitelja.
Posljednjih godina svjedočimo masovnim iseljavanjima cijelih obitelji iz Slavonije i Baranje, koje u europskim zemljama ostvaruju svoje karijere, a njihova su djeca ondje upisana u vrtiće i škole. Aleksandar Lukadinović, voditelj Područnog ureda SHU-a Osijek, drži kako je razlog tomu ponajprije nepovjerenje u sustav koji bi se trebao bolje brinuti o svojim građanima.
- Sustav ne potiče mlade obitelji na ostanak u Republici Hrvatskoj. Da bi mlada obitelj ostala živjeti u svojoj domovini, mora imati osigurane osnovne uvjete za život, a to su zaposlenje i primjeren osobni dohodak, od čega bi mogla financirati sve svoje osobne obveze. Bez tih uvjeta ne možete ni planirati osnovati obitelj ili se odlučiti za više djece. Nastavimo li ovako, kao nacija ćemo izumrijeti – rezolutan je Lukadinović. Sindikalist ističe kako sindikat uvijek nastoji zbrinuti tehnološke viškove na način da scenarij bude najpogodniji za određenog zaposlenika, no, naglašava, ne može uvijek to postići.
Jasenka PEJAKOVIĆ
Aleksandar Lukadinović
voditelj Područnog ureda Sindikata hrvatskih učitelja Osijek
IZMJENOM STANDARDA OMOGUĆITI SMANJENJE BROJA UČENIKA U ODJELIMA
- Izlaz iz situacije moguć je jedino u izmjeni Državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, kojim bi se omogućilo smanjenje broja učenika u odjelima i na taj način spasila radna mjesta. Ako do toga ne dođe, uskoro će doći do gašenja škola, poglavito u selima, odakle mlade obitelji trbuhom za kruhom odlaze u inozemstvo. Što će se dogoditi ako u jednom selu zatvorite školu? Ugasit će se i to selo, jer gašenjem škole, gasi se čitav sustav življenja - upozorava Aleksandar Lukadinović, voditelj Područnog ureda Sindikata hrvatskih učitelja Osijek.
2542
prvašića upisana su u Osječko-baranjskoj županiji u šk. g. 2016./2017.
2222
prvašića bit će upisana u Osječko-baranjskoj župniji u šk. g. 2017./2018.
Jasenka Vajdić
ravnateljica OŠ “Tin Ujević”, Osijek
Kako i kamo zbrinuti zaposlenike koji su tehnološki višak, kada gotovo svaka škola ima isti problem?
neslavni rekord
PAD BROJA UČENIKA NAJIZRAŽENIJI U OBŽ-u