Objavljeno 17. lipnja, 2017.
Silvano Hrelja je rekao da bi poskupljenje police dopunskog osiguanja bio najveći udar upravo na umirovljenike
Trenutačni dugovi u zdravstvu iznose približno milijardu eura, ili oko osam milijardi kuna, pa je upravo reforma zdravstva i smanjenje dugova u ovom sektoru bila glavna tema ovotjedne sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća, a i bit će vjerojatno jedan od najvećih zadataka Vlade u idućem razdoblju. Još u ožujku ministar financija Zdravko Marić najavio je kako će rješavanje problematike zdravstva biti jedna od reformi obuhvaćenih Nacionalnim programom reformi.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio je nakon sjednice GSV-a kako je cilj Vlade i socijalnih partnera smanjenje dugova u zdravstvu, a neizravno je najavio i poskupljenja police dopunskog zdravstvenog osiguranja u cilju povećanja prihoda u zdravstvu. S istim razlogom donesena je i odluka o formiranju radne skupine za reformu u kojoj će biti predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca, koji bi trebali ponuditi rješenje za nagomilane dugove u zdravstvenom sustavu.
Mnogo je opcija
- Dogovorili smo se da ćemo napraviti zajedničko povjerenstvo između članova GSV-a i Vlade kako bismo rješavali probleme u zdravstvenom sustavu, koji bi prema kvaliteti i dostupnosti trebalo sačuvati. Mnogo je opcija koje su na stolu. Ako ne povećamo prihodovnu stranu, nećemo moći zadržati sadašnju razinu usluga u zdravstvu, posebno nećemo moći osigurati skupe lijekove i nove tehnologije - obrazlaže Kujundžić i dodaje: “Nemojmo gledati jednu stranu, nego gledajmo obje strane. Ako hoćemo pružiti ljudima maksimum svjetske medicine, moramo negdje naći taj novac”.
Ministar je upozorio i na problem skupih lijekova koji su nešto što opterećuje sve zdravstvene sustave u svijetu pa tako i hrvatski, te je poručio da je potrebno razgovarati o oblicima povećanja prihodovne strane proračuna kako bi se osigurao novac za spašavanje ljudskih života. Upitan je li realna opcija da se zbog dugova u zdravstvu ove godine ide u rebalans državnog proračuna, odgovorio je kako se u svakom slučaju i tu opciju može razmatrati.
- Dugovi u zdravstvu već godinama su isto visoki i iznose oko osam milijardi kuna. Oni su problem koji imamo svi mi, cijela nacija. To nije problem samo sadašnjeg ili budućeg ministra ili vlade, nego hrvatska realnost, i moramo svi zajedno naći rješenje kako ne stvarati dugove i kako priskrbiti više novca za očuvanje kvalitete sustava - ustvrdio je ministar.
Udar na pacijente
U najvećoj bolnici istočno od Zagreba, Kliničkom-bolničkom centru Osijek, kažu kako za sada nisu dobili nikakve službene naputke bilo o spajanju pojedinih bolnica i odjela, što se najavljivalo kao mjera štednje, niti je za ovaj mjesec uopće dogovoren sastanak ravnatelja u Ministarstvu.
- Što se tiče skupih lijekova mi imamo kvotu do 5,5 milijuna kuna mjesečno i riječ je o lijekovima koje odobrava povjerenstvo HZZO-a. Nama je taj iznos za sada dovoljan i ne probijamo kvotu. Što se tiče poskupljenja dopunskog osiguranja i sam znam samo ono što sam čitao u medijima, a riječ je o odluci koje donosi Ministarstvo. Nama su nedavno prezentirani rezultati nadzora koje je provela Europska komisija i u sklopu kojega će biti doneseno mišljenje gdje još u nezdravstvenom segmentu rada možemo uštedjeti ili promijeniti način rada - komentirao je doc.dr.sc. Željko Zubčić, ravnatelj KBC-a Osijek.
Gostujući u emisiji Hrvatskog radija “Poligraf” ministar Kujundžić u petak je rekao treba pokušati u zdravstvu uštedjeti, ali ne na pacijentima.
- Treba razmotriti druge oblike, je li to u cijenama, odnosno kroz dodatak na cigarete, dodatak na telefone, dodatak na gorivo, kroz druge oblike, kod onih koji ne plaćaju, a imaju itekako dobre prihode - kazao je ministar Kujundžić.
Šef Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja u emisiji je rekao da bi poskupljenje police dopunskog osiguanja bio najveći udar upravo na umirovljenike.
- Poskupljenje police dopunskog direktno je pogodovanje privatnim osiguravateljima koji u tom trenutku kreću s ofenzivom i pokušavaju rastakati javnog osiguravatelja za koje država plaća osiguranje - smatra Hrelja.
Nefreteta Z. EBERHARD
HLK: Prosječni Hrvat izdvaja za zdravstvo 750 eura godišnje, a Nijemac pet tisuća eura
Predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. Trpimir Goluža mišljenja je da do sada nitko nije imao političke hrabrosti reći da su potrebna veća izdvajanja za zdravstvo. “Nadam se da smo došli do točne cifre duga u zdravstvu. Bitno je racionalizirati izdvajanja, jer ovo je pitanje opstanka Hrvatske kao socijalne države. Zdravstvo je itekako skupo i prosječan Hrvat nije svjestan ekonomske vrijednosti vlastitog zdravlja. Zdravstvo je svake godine sve skuplje i o nama ovisi kakvo ćemo imati zdravlje i kvalitetu života. Održiv zdravstveni sustav je sinergija javnog i privatnog zdravstvenog sustava. Kada govorimo o dugu u zdravstvu, zdravstvo ne duguje ništa, ono isporučuje uslugu koju država ne može platiti jer država nije organizirala sustav da bude učinkovit i funkcionalno održiv. Prosječni Hrvat izdvaja za zdravstvo 750 eura godišnje, a Nijemac pet tisuća eura, i mi ne možemo očekivati da ćemo s ovakvim izdvajanjem imati najbolju moguću skrb. Ali s omjerom koliko ulažemo usluga je poprilično dobra, najviše zahvaljujući zdravstvenim djelatnicima. S druge strane kupuju se uređaji za koje ne postoji racionalna potreba. U svakom slučaju treba spojiti određene bolnice, iako i tu vidim vrludanja, kaže se da će se spajati, ali se zapravo razdvajaju. To je možda nečiji politički interes”, komentirao je Goluža.
opcija
HOĆE LI ZBOG DUGOVA U ZDRAVSTVU BITI REBALANSA PRORAČUNA?