Objavljeno 16. lipnja, 2017.
Nakon što je 22. svibnja ove godine Europska komisija prilikom objave Proljetnog paketa Europskog semestra predložila izlazak RH iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka (EDP), u petak je na sastanku Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) to i potvrđeno.
Rezultat je to napora vezanih uz fiskalnu konsolidaciju, zbog čega je deficit opće države u 2016. bio na razini od 0,8 posto BDP-a, što je značajno bolje ostvarenje od preporuka Europske komisije. Europska komisija predviđa kako će deficit opće države u 2017. biti na razini od 1,1 posto te na razini od 0,9 posto u 2018. godini. Uz ostvarenja vezana uz deficit, važno je napomenuti kako je, prema posljednje objavljenim službenim podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske narodne banke, u 2016. udjel javnog duga u brutodomaćem proizvodu smanjen za 2,6 posto te je iznosio 83,7 % BDP-a. Ovo međugodišnje smanjenje duga predstavlja najveće smanjenje udjela javnog duga u brutodomaćem proizvodu od početka praćenja statističkih podataka kretanja javnog duga. Sve navedeno utjecalo je i na odluku Europske komisije o izlasku Hrvatske iz Postupka prekomjernog proračunskog manjka.
Ministar financija Zdravko Marić zahvalio je Europskoj komisiji na potpori i preporukama koje je bilo potrebno provesti u svrhu fiskalne konsolidacije, što je pridonijelo i boljim rezultatima nego što je bilo očekivano.
- To je i potvrda Vladi da provodi odgovornu fiskalnu politiku koja je dovela do ovako dobrih rezultata kada je riječ o deficitu, ali i o pozitivnim trendovima vezanima uz smanjenje javnog duga. Vlada i nadalje ostaje predana nastavku smanjenja javnog duga za najmanje deset posto do kraja 2020. godine. U svom izlaganju na sastanku Vijeća ministara istaknuo sam da Vlada namjerava nastaviti s ovim trendom smanjivanja javnog duga kroz tri osnovna stupa - nizom mjera od kojih se neke i strukturne prirode kako bi se potaknuo još veći gospodarski rast, poglavito potencijalni rast u srednjem roku, kroz nastavak fiskalne konsolidacije, to jest niske razine deficita i snažne razine primarnog suficita, jer je naša ideja smanjivati udjel kamata u rashodima, te kroz jaču aktivaciju državne imovine kao jednim od tri integralna stupa naše strategije upravljanja javnim dugom - rekao je ministar Marić.
Izlaskom iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka, RH je obvezna pridržavati se pravila iz preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu. To znači da do 2020. godine trebamo imati uravnotežen proračun, odnosno ostvariti višak od 0,5 posto BDP-a.
- Na tragu ovih pozitivnih ekonomskih i fiskalnih kretanja Vlada će nastaviti s aktivnostima vezanima uz provedbu reformi s ciljem jačanja dugoročnog potencijala hrvatskog gospodarstva, što uključuje i provedbu specifičnih preporuka Europske komisije (tzv. Country Specific Recommendations - CSR), koje će Europsko vijeće odobriti na kraju ovogodišnjeg ciklusa Europskog semestra, a koje bi Hrvatska trebala provesti tijekom preostalog dijela 2017. te tijekom 2018. Pritom će i u idućem razdoblju ključan naglasak biti na strogoj kontroli proračunske potrošnje te na iskorištavanju svakog viška prihoda u odnosu na planirane za daljnje smanjenje proračunskog manjka, što će i nadalje pridonositi jačanju stabilnosti javnih financija koja je ujedno temelj cjelokupne ekonomske stabilnosti, kao i preduvjet trajnog ekonomskog rasta Republike Hrvatske, poručili su iz Ministarstva financija.
Eduard SOUDIL
Zrinka Živković-Matijević
direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja RBA
odluka je BILA očekivana
Rekordno niska razina proračunskog deficita i pad javnog duga u prošloj godini najvažniji su razlozi, kažu analitičari RBA, zbog koji je u petak Vijeće EU-a potvrdilo izlazak Hrvatske iz Postupka prekomjernog deficita (EDP). “Izlazak iz EDP-a je u skladu s očekivanjima, jer je Hrvatska pokazala značajne rezultate u fiskalnoj konsolidaciji, pri čemu je proračunski deficit lani pao na samo 0,8 posto BDP-a, što je bitno niže od referentne vrijednosti od tri posto, a pao je i javni dug. Očekujemo da će se u ovoj, kao i u idućoj godini, deficit zadržati ispod dva posto BDP-a, što je dovoljno za ostvarivanje primarnog suficita i nastavak laganog pada javnog duga”, kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria. Međutim, upozorava da je javni dug i dalje na relativno visokim razinama, iznad 80 posto BDP-a. “To upozorava na potencijalne negativne rizike i potrebu daljnje fiskalne konsolidacije ne samo na prihodnoj, nego i na rashodnoj strani kako bi se javne financije svele na održivu razinu”, zaključuje.