Objavljeno 17. lipnja, 2017.
Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je u povodu izvanrednih parlamentarnih izbora na Kosovu, održanih 11. lipnja, pripremio analizu aktualne političke situacije.
Iz analize “Kosovo: Nagovještaj tektonskih promjena na političkoj sceni”, izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.
Na Kosovu su se održali treći parlamentarni (izvanredni) izbori poslije proglašenja nezavisnosti 17. veljače 2008. godine, i to u osjetljivo vrijeme, jer bi Sud za ratne zločine u Den Haagu za progon pobunjeničkih vođa optuženih za ratne zločine mogao idućih dana optužiti neke istaknute političare, piše agencija DPA. Mnogi od današnjih političkih vođa, uključujući Thaçija i Haradinaja, bili su zapovjednici OVK.
Bilo kako god, i nakon izbora Kosovo će ostati “balkansko bure baruta” s gomilom problema (Haag, odnosi sa Srbijom, Albanijom...), koji lako mogu izazvati nove napetosti u široj regiji. Jedan od vrućih aktualnih problema svakako je i spomenuti Sud za ratne zločine u Den Haagu.
MISIJA SUDA
Iako je Skupština Kosova travnja 2014. godine usvojila nacrt Zakona o ratifikaciji međunarodnog sporazuma između Kosova i EU-a o misiji EU-a za vladavinu zakona, kojim se predviđa formiranje Specijalnog suda i tužilaštva za ratne zločine koji bi procesuirao navode iz istrage Vijeća Europe (COE) o trgovini ljudskim organima iz izvještaja Dicka Martyja, Specijalni sud i tužilaštvo još uvijek nisu uspostavljeni. Specijalni sud treba razriješiti ozbiljne navode iz izvještaja Vijeća Europe iz 2010. godine te procesuirati počinitelje ratnih zločina na Kosovu, a koji se najviše odnose na jedan dio nekadašnjih zapovjednika Oslobodilačke vojske Kosova(UÇK).
Prema ocjenama analitičara, Specijalni sud za ratne zločine osnovan je zbog procesuiranja jednog dijela ratnih vođa UÇK, koji još uvijek obavljaju najviše funkcije u institucijama Kosova. Iako Kosovo ima svoje nacionalno zakonodavstvo, iako postoji Međunarodni sud za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije sa sjedištem u Den Haagu (ICTY), iako postoji Misija EULEX, koja je do sada najveća misija na području vladavine prava, očito sve te institucije nisu ispunile svoje osnovne zadaće. Bez eliminacije ratnih vođa iz političkog i javnog života ne može doći do prijeko potrebnog napretka Kosova. Bez utvrđivanja istine posljedično nema ostvarivanja pravde i postizanja pomirenja na Kosovu. Poslije potpisivanja briselskog sporazuma plan vodećih država svijeta je da se s političke scene Kosova eliminira većina aktualnih lidera, među njima je i aktualni predsjednik Kosova Hashim Thaçi. Poslije odlaska s vlasti Nikole Gruevskog (VMRO-DPMNE) u Makedoniji sve je izvjesniji odlazak i Thaçija.
Međutim, zbog katastrofalnog stanja u kosovskom pravosuđu, nije moguće procesuirati počinitelje ratnih zločina, nositelje organiziranog kriminala i korupcije. Jezgro kriminala na Kosovu nalazi se u Agenciji za privatizaciju, u sferi javnih tendera, u javnim kompanijama, kontroli carina... Kriminal na Kosovu vuče svoje korijene još od vlade u egzilu. Kosovske vlasti do sada su imale zanemarive uspjehe u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Prema ocjeni Freedom Housa za 2016. godinu Kosovo zauzima 96. mjesto prema indeksu medijskih sloboda, a na temelju istraživanja organizacije obavljenom u 197 zemalja i teritorija. Ispred Kosova nalaze se Slovenija na 33. mjestu, Srbija na 74., Hrvatska na 76. mjestu, Crna Gora na 84., dok je Bosna i Hercegovina na 103. mjestu i Makedonija na 139. mjestu (Podatak: Freedom House 2017).
Gotovo iza svakog medija na Kosovu, direktno ili indirektno, stoji neka politička partija.
No, vratimo se na organizirani kriminal. Uz korupciju to predstavljaju veliku prijetnju kosovskom društvu i državi i prema ocjenama analitičara stupanj kriminala i korupcije na Kosovu sve više ugrožava i kosovsku opstojnost. Prema ocjeni Transparency Internationala za 2016. godinu Kosovo je uvršteno na 95. mjesto prema stopi korupcije zajedno s Argentinom, Beninom, Salvadorom i Šri Lankom (Podatak: Transparency International Corruption Perceptions Index 2016).
PITANJE OPSTANKA
Prema ocjenama mnogih analitičara Kosovo predstavlja svojevrstan raj za kriminalce zbog oslabljenog djelovanja institucija države i snažnih veza između političkih i kriminalnih struktura. Ilustrativan je slučaj Naser Kelmendi, protiv kojeg se vodi sudski proces u Prištini zbog optužbi za ubojstvo. Naime, Kelmendi je jedan od vodećih narkodilera u Europi koji se zbog toga nalazi na američkoj crnoj listi. Slučaj Kelmendi razotkriva brojne kriminalne veze u regiji, u Prištini, Beogradu, Banjoj Luci, a posebice u Podgorici i Sarajevu. Slučaj Kelmendi mogao bi imati najveći odjek u Sarajevu i Bosni i Hercegovini, jer pridonosi razotkrivanju njegove povezanosti i suradnje s pojedinim političarima u Sarajevu i može presudno utjecati na iduće parlamentarne i izbore za Predsjedništvo BiH 2018. godine.
Međunarodni institut IFIMES smatra da je za građane Kosova važno da nove vlasti osiguraju uvođenje bezviznog režima za sve države EU-a i da se ozbiljno počnu baviti rješavanjem nagomilanih problema mlade populacije, koja je najmlađa u Europi. Potrebno je osigurati efikasnost institucija pravne države u suzbijanju kriminala i korupcije, a efikasan pravosudni sustav predstavljat će osnovu za budući razvoj Kosova. Vrlo je važno integriranje Kosova kroz regionalnu suradnju te uspostavljanje i razvijanje dobrih međususjedskih odnosa. Afirmacija poštivanja ljudskih prava i pozitivna diskriminacija manjinskih zajednica moraju biti stalni prioritet novih kosovskih vlasti. Ako se ne uspije riješiti pitanje visoke nezaposlenosti, Kosovo će biti sve manje atraktivno za život i posljedično je očekivati dodatni val masovnog iseljavanja, posebno mladih u države EU-a. Potrebno je osigurati strogi mehanizam nadzora nad nastavkom procesa privatizacije koji mora biti sistemski. Kroz proces djelovanja Specijalnog tužilaštva i suda za ratne zločine odvijat će se proces eliminacije ratnih vođa iz političkog i javnog života Kosova, što će relaksirati odnose na Kosovu.
Priredio: Darko JERKOVIĆ