Osnovana je Akademija poljoprivrednih znanosti, a prvi joj je predsjednik akademik Frane Tomić. Osnivačka skupština održana je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a tim činom utemeljenja, u svečanom je ozračju, 132 znanstvenika postalo redovnim članovima novoosnovane Akademije poljoprivrednih znanosti.

Treba istaći kako je inicijativa za osnivanjem Akademije poljoprivrednih znanosti po uzoru na druge znanosti poput medicinske, tehničke, pravne, pokrenuta još prije sedam godina, a odobrenje za osnivanje dobili su tek prije četiri mjeseca. Akademik Tomić je prilikom osnivanja govorio o ulozi i značaju Akademije poljoprivrednih znanosti te naglasio kako povijest razvoja čovječanstva prati i povijest razvoja poljoprivredne proizvodnje posebice u 19. i 20. stoljeća u kada se i u Hrvatskoj osnivaju i razvijaju brojne škole, fakulteti i instituti.

Poljoprivreda ima 13 znanstvenih grana i brojne znanstvene discipline, a u Hrvatskoj broji 10.000 poljoprivrednih stručnjaka i 606 znanstvenika s doktoratom rekao je akademik Tomić navodeći razloge za osnivanjem Akademije poljoprivrednih znanosti kao krovne institucije kojoj je jedan od zadataka upravo ostvarivanje gospodarskog i obrazovnog napretka i ugleda poljoprivredne struke.

Akademik Ferdo Bašić nazočnim je znanstvenicima ukratko izložio Statut Akademije, dok je prof. dr. sc. Boro Mioč, prodekan Agronomskog fakulteta, predstavio Pravilnik Akademije gdje se navodi kako Akademija ima tri odjela: Odjel za bilinogojstvo, Odjel za stočarstvo i ribarstvo te Odjel za interdisciplinarne znanosti, a svaki odjel ima tajnika i zamjenika tajnika.

Valja navesti da za redovitog člana Akademije mogu biti birani hrvatske znanstvenice i znanstvenici izabrani u zvanje znanstvenog savjetnika, odnosno redovitog sveučilišnog profesora, znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju, odnosno redovitog sveučilišnog profesora u trajnom zvanju, professora emeritusa i člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Iznimno za redovitog člana mogu biti birani i znanstvenice te znanstvenici s doktoratom znanosti i značajnim doprinosima u razvoju poljoprivredne struke i znanosti, odnosno razvoju gospodarstva. Za počasnog člana može biti biran hrvatski ili strani znanstvenik koji je svojim djelovanjem znatno pridonio afirmaciji i ugledu poljoprivrednih, biotehničkih i srodnih znanosti u Hrvatskoj ili svijetu. Član suradnik može biti hrvatski znanstvenik koji je izabran najmanje u zvanje znanstvenog suradnika, odnosno docenta.

Osim znanstvenih vrijednosti na izbor članova Akademije utječe i društveni ugled te pridržavanje načela stručne etike kandidata, rečeno je na Osnivačkoj skupštini na kojoj su izabrana četiri dopredsjednika Akademije te članovi predsjedništva Akademije, dok je glavni tajnik prof.dr.sc. Zlatko Šatović. Na Osnivačkoj skupštini predstavljen je i početni program rada Akademije poljoprivrednih znanosti gdje se razlučuje višegodišnji i godišnji program pa je tako među prvim zadacima istaknuta izrada Enciklopedije poljoprivrede, zatim organizacija znanstveno-stručnih skupova bilo samostalno bilo u suradnji sa znanstvenim ustanovama i institucijama te pristupanje izradi monografija pojedinih znanstvenih grana i disciplina. Posebno istaknuti zadatak Akademije jest poticanje obrazovanja poljoprivrednika te isticanje potrebe cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja poljoprivrednih stručnjaka i znanstvenika.