Starije osobe uskoro bi trebale biti snažnije zaštićene od obiteljskog nasilja. Naime, prvi će put u Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji za njih biti propisana posebna zaštita, a njihovo zanemarivanje, poput ostavljanja teže pokretne osobe same cijelog dana ili neredovito hranjenje, trebalo bi postati kažnjivo. Dio je to promjena koje su na prijedlog pučke pravobraniteljice Lore Vidović uvrštene u Konačni prijedlog Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

- Iako su ove promjene značajne, zaštita starijih osoba mogla bi biti još učinkovitija. Zato smo početkom lipnja Ministarstvu pravosuđa ponovili argumente koje je Ured pravobraniteljice uputio u ranijoj fazi izrade Zakona. Primjerice, potrebno je uvesti obvezu tijela socijalne skrbi da starijim osobama, žrtvama obiteljskog nasilja, žurno osiguraju socijalne usluge u njihovu domu, kako bi im se omogućilo da u njemu i ostanu. Ostaje nejasno i zašto je donja granica novčane kazne za prekršaj neprijavljivanja nasilja u obitelji (3000 kuna) veća nego za počinjenje nasilja u obitelji (1000 kuna). Također, pojedine žrtve nisu uvijek spremne na sudski postupak kad se za pomoć ili savjet obraćaju instituciji ili udruzi, zato je potrebno propisati obvezu dobivanja njihova pristanka na prijavu nasilja. Naime, ponekad im je u prvom trenutku potrebna samo psihološka i druga pomoć, a, ovisno o slučaju, primarno ih može biti nužno i osnažiti za sudjelovanje u prekršajnom postupku. No, prema postojećem Zakonu, kao i prijedlogu novog, stručne osobe dužne su prijaviti nasilje i bez pristanka - ističe pravobraniteljica Lora Vidović.

Kada su žrtve obiteljskog nasilja osobe starije životne dobi, vrlo često su počinitelji osobe koje se o njima svakodnevno skrbe i o kojima su starije osobe ovisne. To je i jedan od razloga zašto i starije osobe rjeđe prijavljuju obiteljsko nasilje, jer bez pružatelja njege vrlo često ne mogu ostati u vlastitom domu te moraju biti smješteni u instituciju. Na to mnoge starije osobe ne pristaju i nasilje se nastavlja. Upravo je zbog toga i upućen prijedlog da, bez obzira na to što je to dodatni financijski izdatak za državu, socijalna skrb uđe i u domove zlostavljanih starijih osoba koje ovise o tuđoj njezi i pomoći.

- Također, iako smo svjesni mogućih troškova, radi sprječavanja sekundarne viktimizacije i dodatnog traumatiziranja žrtve obiteljskog nasilja, koja je često i u nekom odnosu ovisnosti od počinitelja, predlažemo propisati obvezu nadležnih tijela da se osiguraju uvjeti za izbjegavanje kontakata žrtve obiteljskog nasilja s počiniteljem, i to prije i tijekom postupka. Mišljenja smo da bi se ovim zakonom trebali urediti i pojedini oblici obiteljskog nasilja koji su specifični i odlikuju se nečinjenjem, kao što je zanemarivanje potreba starije osobe. Tu je konkretno riječ o zanemarivanju potreba starijih osoba od članova obitelji koji imaju zakonsku obvezu njihova uzdržavanja ili žive s njima u zajedničkom kućanstvu. Primjerice, ovo bi bio slučaj kada je starija teže pokretna osoba ostavljena sama tijekom cijelog dana, ne vodi se briga o tome uzima li potrebne lijekove i u količini koja je propisana, ne daje joj se redovito hrana i voda i slično. Pri tome se ne radi o onim ponašanjima koja svojim intenzitetom predstavljaju zanemarivanja propisana Kaznenim zakonom. Detaljniji opis pojedinih oblika obiteljskog nasilja zasigurno pridonosi njihovu lakšem prepoznavanju, kako od strane žrtava tako i od društva, uključujući i one koji moraju prijaviti počinjenje nasilja u obitelji po službenoj dužnosti (trenutno prema prijedlogu, bez pristanka žrtve) te ujedno pridonosi i preventivnom učinku ovoga zakona. Stoga smo mišljenja da bi opise pojedinih oblika trebalo dopuniti - ističe pravobraniteljica.