Novosti
LAŽNA HRANA NA POLICAMA

Mlijeko nije vidjelo kravu, med pčelu, a čokolada kakao
Objavljeno 9. lipnja, 2017.
Cijena je, a ne kvaliteta, sastav i podrijetlo, mnogima i dalje presudna

Dugogodišnji pčelar Mato Bagudić iz Gorjana na đakovačkoj tržnici prodaje med. Njegovi proizvodi nadaleko su poznati i kvalitetni, a cijene su od 40 kuna za livadni i cvjetni do 120 kuna za imunomed od 900 grama.

No, dio potrošača nije ni svjestan da drugdje po gradu i šire kupuje lažni med po tek nešto malo nižoj cijeni.

– To je sirup, šećer i voda. Taj “med” pčele vidio nije! Pravi med mora imati deklaraciju sa svim podatcima - upozorava Bagudić i ocjenjuje da ljudi posežu za lažnim medom zbog neinformiranosti.

Takav je med samo djelić iz čitavog spektra lažne hrane – lažnih (tvrdih) sirova koji nisu sir, čokolada iza čijeg se imena kriju šećerne ploče što kakaa vidjele nisu, mlijeka koje to nije...

- Za Uskrs su nećaci dobili čokolade u kojima je kakaa po deklaraciji bilo nula posto. Bila je to neka čudna zašećerena smeđa masa - kaže Đakovčanka Ruža Mikešić.

Konjsko meso

Takvi proizvodi nižih su cijena, često su na akcijama, a prosječan potrošač, iako mu je u posljednje vrijeme nešto veća svijest o tome što jede, ipak i dalje ne pokazuje veću informiranost. Cijena je, a ne kvaliteta, sastav i podrijetlo, mnogima i dalje presudna. Prema istraživanju Hrvatske agencije za hranu (HAH), čita ih tek 36 posto potrošača. Dio kupaca i ne inzistira na njima, a u pozadini je krivotvorenje, patvorenje hrane. Za te termine u HAH-u ističu kako se uvijek podrazumijeva da se radi o nekoj vrsti prijevare i obmane potrošača. U krivotvorenje se, ističu u HAH-u, ubraja krivotvorenje sastava određene hrane sirovinama koje potječu od iste biljne ili životinjske vrste.

- Primjer za to je označavanje miješanog meda kao bagremovog, ali ne kako je deklarirano ili kako se očekuje za naznačeni proizvod. Primjer krivotvorenja je i krivotvorenje sastava sirovinama koje potječu od drugih biljnih/životinjskih vrsta – sjetimo se afere s konjskim mesom u EU-u. Zatim, tu je i krivotvorenje zemlje podrijetla, tehnologije proizvodnje i zaštićenoga naziva - ističu u HAH-u.

U krivotvorenje sastava neke hrane ubraja se i zamjena originalne sirovine aditivima, uz privid da je riječ o naznačenom proizvodu. Na primjer, suncokretovo ulje djelomično je zamijenjeno mineralnim uljem divlje/uzgojene životinje ili ribe. U krivotvorenje se ubraja i krivotvorenje sastava i oblikovanje proizvoda, uz dodatak nedopuštenih i za zdravlje štetnih tvari poput npr. dodatka melamina kako bi se povećao udio proteina, uporabe sudanske boje (sintetske kemijske tvari crvene boje koja sadrži azoskupinu; prema FAO/WHO stručnoj skupini za aditive - JECFA nisu dopuštene za upotrebu u hrani) u začinima, upozoravaju u Agenciji za hranu.

Na “trpezi” lažne hrane posebno mjesto zauzima mlijeko koje to nije, a za koje domaći mljekari upozoravaju da je mnogima uništilo proizvodnju. U trgovinama takvog mlijeka ima već za nešto više od dvije kune po litri, a realna proizvođačka cijena mlijeka trebala bi biti bar tri kune.

– U trgovačkim centrima ima mlijeka da boli glava – ne znaš ni što je, ni čije je, ni od čega je. Mi mljekari ovih smo dana na brodskom korzu besplatno dijelili 1000 litara domaćeg svježeg mlijeka. Mislili smo planut će za sat, a trebala su dobra tri sata da ga podijelimo, i to besplatno. Zašto? Jer mladi danas i ne znaju što je domaće svježe mlijeko, za njega znaju samo stariji koji su na njemu odrasli. Stavite pravo svježe i neko mlijeko iz trgovine na sunce; prvo će se ukiseliti jer je prirodno, a drugome neće biti ništa - kaže mljekar Ivan Klasnić iz Slavonskog Kobaša.

Ministarstvo poljoprivrede “mliječnim paketom” ovoj muci mljekara želi stati na kraj dvama, a sada i trećim pravilnikom. Dok prva dva reguliraju ugovorne odnose i kakvoću sirovog mlijeka, trećim su propisani parametri za konzumno mlijeko za njegovo stavljanje na police.

Mlijeko s vodom

- Pravilnikom o konzumnom mlijeku i mliječnim proizvodima cilj nam je dodatno urediti pitanje točke ledišta konzumnog mlijeka u odnosu na točku ledišta sirovog kako bismo provjerili je li u njega dodana voda. Ono dobiveno od mlijeka u prahu ili ugušćenog mlijeka u postupku miješanja s vodom treba jasno označi nazivom “rekonstituirano mlijeko”. I proizvodi poput jogurta i sirova moraju biti označeni opisnim nazivom koji će biti razumljiv potrošaču - ističu u Tolušićevu ministarstvu.

Osim krivotvorenja hrane, nastavljaju u HAH-u, prijevare podrazumijevaju kršenje propisa o njezinu označavanju - rok trajanja, mjesto podrijetla, dodavanje vode, datumi, oznake, zdravstvene tvrdnje, prehrambene tvrdnje, sastojci, mjesto podrijetla, priprema i/ili prerada, masa i/ili volumen, zabranjeni proizvodi ili proizvodi neprikladni za prehranu ljudi, lažna certifikacija, krivotvorenje dokumenata i broja registracije ili odobrenja objekta. “Apeliramo da kupujete hranu iz provjerenih izvora, da čitate deklaracije te odgovorno pristupate kupnji,” poručuju iz HAH-a.

U HAH-u kažu da krivotvorenje hrane izravno utječe na njezin prehrambeni profil, a potrošaču smanjuje mogućnost provođenja pravilne prehrane.

- S tog gledišta to postaje i zdravstveni problem, a kod nekih krivotvorenja nedopuštenim tvarima takva hrana sama po sebi zdravstveno je neispravna. Teško je proglasiti krivotvorinom hranu za koju ne postoje standardi kakvoće ili propisani minimalni zahtjevi sastava - ističu u Agenciji gdje kažu da zakonodavstvo EU-a samo u nekim kategorijama hrane ima usuglašene minimalne zahtjeve za sastav ili kakvoću.

Suzana ŽUPAN
Lažne hrane sve je više

Đakovčanka Ruža Mikešić nakon nekoliko neugodnih iskustava s hranom s trgovačkih polica odlučila je pridružiti se osviještenim potrošačima – pazi što jede, čita deklaracije, bitna joj je zemlja podrijetla - RH, njezina obitelj sve se više okreće domaćoj hrani iz okolnih sela, kupuje kod provjerenih proizvođača. “Med kupujemo kod provjerenih pčelara, u trgovinama ne. Kravlje mlijeko kupujemo domaće, svježe, iz okolice Đakova, a mljekar nam ga dovozi kući ponedjeljkom i četvrtkom. Nedjeljom iz obližnjeg sela uzimamo domaće svježe kozje mlijeko. U susjednom selu kupujemo i domaća jaja. I tjesteninu sam počela sama praviti. Te lažne hrane na policama sve je više”, kaže ona.

Dunja Mak

Savjetovalište za potrošače

PRVO CIJENA, POTOM SADRŽAJ

U osječkom Savjetovalištu za potrošače, kaže pravna savjetnica Dunja Mak, dosad se ni jedan potrošač nije žalio na ovu problematiku. “Dosta potrošača je u takvoj financijskoj situaciju da gleda cijenu kako bi prošlo jeftinije. Kupuju na akcijama, a svjesniji ipak biraju što jedu i ne kupuju takvu hranu. Dojam je da potrošači u prosjeku ne čitaju deklaracije, da bi trebali biti svjesniji. Puno potrošača koji nam se obrate gleda na svaku kunu i prati akcije,” kaže Mak.

Najčitanije iz rubrike