Objavljeno 5. lipnja, 2017.
Uoči (i) ovogodišnje, treće žetve u kojoj se primjenjuje Kodeks otkupa žitarica i uljarica traže se njegove izmjene jer je on, ocjena je poljoprivrednih proizvođača, dosad išao na ruku otkupljivačima, obezvređujući njihov urod i trud. Iako nema obvezujuću snagu, Kodeks je (i) prošle godine prolio puno žuči među ratarima, kada je, prema njegovim parametrima, samo 2-3 % pšenice završilo u prvoj klasi, a velike količine, prema podacima Žitozajednice, u stočnoj.
Premalo I. klase
Ratari su to popratili nerealno visokim parametrima iz Kodeksa na njihovu štetu, a u sjeni njihova nezadovoljstva Kodeksom pomalo je ostala i činjenica da je žetva 2016. godine bila jedna od rekordnih, s gotovo milijun tona požetog žita. Gorčinu nisu ublažile ni poruke iz Žitozajednice da se malim količinama pšenice prve klase ne treba toliko opterećivati.
- Prava fama razvila se u ovoj žetvi o tome da je pšenice prve klase premalo. Kada su prinosi visoki, kao ove godine, proteina je manje, pa i prve klase. To je pšenica izvanredne kakvoće. Treća klasa je uobičajeni standard za pekarsku proizvodnju; s proteinima od 11,5 do 12,5 bile su sve hrvatske žetve. Želimo što više druge klase, a prve nikad neće biti puno jer su to visokoproteinske pšenice, poboljšivači. Bilo bi idealno kada bi prva klasa dostigla bar 10 %, i to su brojke koje su dugoročni cilj kako bi se smanjio uvoz pšenice. Prošle godine (2015., nap.a.) uvezli smo je 71.000 tona i to upućuje na nedostatak tih postotaka prve klase. S druge strane, izvezli smo 238.000 tona. Znači, imali smo pšenice više nego dovoljno. Nije cilj hrvatske proizvodnje proizvesti pšenicu I. klase, jer mi nemamo tolike potrebe za takvom pšenicom. No, bilo bi idealno smanjiti količine stočne pšenice, koje je ove godine 18 %, da ona prijeđe u drugu i treću klasu - poručivala je nakon lanjske žetve direktorica Žitozajednice Nada Barišić.
- Rijetko tko je lani imao prvoklasnu pšenicu. I naša je bila loša, no izvukle su nas velike količine i to što smo je imali gdje skladištiti, pa ju nismo odmah morali prodati. Stoga, negativan učinak Kodeksa mi nismo osjetili, no drugi, s manjim količinama, bez svoga skladišta, jesu. Naša pšenica ostala je poslije žetve, a otišla je sva po kunu, pa smo tu dobro prošli, no ima ljudi koji su dobivali i 75 lipa - kaže Josip Petanjak iz Drenja.
Kodeks prerigorozan
Potrebe izmjene Kodeksa na dnevnom su redu Savjeta za žitarice, potvrđeno nam je u Ministarstvu poljoprivrede, a vezano uz tu temu, kaže predsjednik HPK Matija Brlošić, sastalo se i uže povjerenstvo. – Ako smo lani, pema Kodeksu, poželi samo 2 % pšenice prve klase, nameće se razmišljanje – ili nemamo sortimenta ili je Kodeks prerigorozan. Nešto treba mijenjati. Sadašnje paramtere u Kodeksu svakako treba korigirati - kaže Brlošić. Ratari drže da se postojećim parametrima daje prostora za manipulaciju klasama.
- Ne damo više da naša pšenica prema Kodeksu završi u stočnoj, pa se potom melje kao prvoklasno brašno - kaže Petar Pranjić iz Čeminca.
Petanjak ocjenjuje da ove godine pšenica ispod 1,10 kn ne bi smjela ići te da otkupljivači 15 dana prije trebaju objaviti cijenu.
– Trebalo bi to uvrstiti u Zakon o zaštiti od nepoštenih trgovačkih praksi - kaže Petanjak.
A za žetvu 2017. zasijali smo najmanje žita od 1990., 98.000 ha, zbog preniske cijene i Kodeksa. Ratari upozoravaju kako su pojedini otkupljivači, u ozračju događaja oko Agrokora i neizvjesnosti njegovih poljoprivrednih tvrtki na ovom području, već i mjesec dana prije žetve “okačili” obavijest da preuzimaju samo pšenicu svojih kooperanata, znači samo onu koju moraju jer se ne žele upuštati u rizik kamo s njom.
Suzana ŽUPAN
Ministarstvo poljoprivrede
Zasad bez suglasja oko izmjena
U Ministarstvu poljoprivrede kažu kako je u prvoj polovini svibnja održan sastanak vezan uz Kodeks u okviru Savjeta za žitarice. - Kako je Kodeks skup dobrovoljnih i dogovorom mlinarske industrije i proizvođača žitarica utvrđeni okvir vrednovanja kvalitete žitarica, pokrenut je postupak ponovnog dogovaranja o kriterijima koji su dosad ugrađeni u tekst Kodeksa - kažu u Ministarstvu poljoprivrede. Na tom sastanku pitanje izmjena Kodeksa pokrenuli su i mlinarska industrija i proizvođači žitarica, no suglasje o mogućim promjenama nije postignuto pa su u tijeku konzultativni sastanci s predstavnicima mlinske industrije i proizvođača u Ministarstvu poljoprivrede s ciljem novog dogovora oko pitanja Kodeksa.