Ekonomski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku već niz godina potiče znanstvenu zajednicu na radove koji će, naravno na osnovi istraživanja i obrađenih podataka, ponuditi viziju razvoja ne samo istočne Hrvatske nego i cijele države. Svakako jedna od stožernih aktivnosti tog smjera je osmišljavanje, organizacija i održavanje Međunarodnog znanstvenog simpozija “Gospodarstvo istočne Hrvatske – vizija i razvoj”, čije je šesto izdanje održano od 25. do 27. svibnja.

- Interesantni su nam radovi koji obrađuju problematiku iseljavanja s prijedlozima kako i na koji način napraviti zaokret u vođenju poslovne politike, stvaranju novog stimulativnog okvira za ulaganja, te povezivanju plave i zelene linije. Sve te prijedloge potrebno je pretvoriti u programe realizacije i konačno “postići točku preokreta”, brzi oporavak i rast. Tada se mogu stvoriti novi uvjeti za povratak iseljenih koji na osnovi stečenog iskustva i znanja mogu dodatno pridonijeti ubrzanom razvoju Hrvatske. Nužni su nam strateški dokumenti za razvoj poljoprivrede, infrastrukture, industrije, turizma s kulturnim sadržajima, ekološkim i etnovrijednostima, povezujući ravnomjeran razvoj svih regija, ne samo Repubike Hrvatske već i makroregije kao dijela Europske unije. Svi dobiveni radovi ne bi trebali biti sami sebi svrha, već poticaji i prijedlozi za poboljšanje postojeće situacije, brži gospodarski rast i zapošljavanje kako bi se stvorili uvjeti za kvalitetan život stanovništva. Ako samo jedan predloženi projekt bude proveden u praksi, mi smo opravdali svoje postojanje - rekla je Anka Mašek Tonković, predsjednica Organizacijskog odbora, ujedno i idejni pokretač ovog simpozija.

On je ove godine okupio 250 autora i koautora 119 radova. Za usporedbu, na prvom je ovakvom simpoziju bilo prijavljeno 40 radova. Dakle, tijekom godina simpozij je rastao, kako po broju sudionika, tako i organizacijski jer se kao suorganizatori uključuju i Univerzitet u Tuzli i njegov Ekonomski fakultet, potom HAZU - Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, te Ekonomsko-poslovni fakultet Univerze v Mariboru.

Ne čudi što je osječki Ekonomski fakultet, pa i ova manifestacija stekla ugled i prepoznatljivost od središnje vlasti. Na otvorenju ovogodišnjeg simpozija, uz prisutne predstavnike matičnog fakulteta i sveučilišta te lokalne vlasti, nazočne je pozdravila i Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, koja je ujedno bila i izaslanica predsjednice Republike Hrvatske. Podsjetila je na realizaciju “Projekta Slavonija”.

- Naša je Vlada, zbog ovog opredjeljenja, kako to volim reći, prijatelj Slavonije. “Projekt Slavonija” pokrenut je kroz postojeće fondove upravo zbog nerazvijenosti i pokazatelja koji upućuju kako pet slavonskih županija pripada među najnerazvijenije NUTS 3 regije u cijelom EU-u, te opravdava politiku Vlade RH u nastojanju za ravnomjeran razvoj svih krajeva Hrvatske, a koje vodi naše ministarstvo. Loša je, naime, podjela na NUTS 2 regije koja nas svrstava u isti položaj s glavnim gradom, što nije slučaj ni u jednoj zemlji članici EU-a - upozorila je Žalac.

Ministrica je potom iznijela jasnu računicu i za “Projekt Slavonija” - jedan euro dobiven iz EU fonda stvorit će podlogu za realizaciju 3,6 eura investicije koje će u konačnici uroditi s četiri tisuće novih radnih mjesta. I naravno, radovi s ovog simpozija bit će razmotreni za predstojeće zakonske prijedloge.

No, to nije sve kada je u pitanju središnja izvršna vlast. Saborski je zastupnik Ivan Anušić pozdravio sudionike skupa u ime predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića.

- Osječko-baranjska županija je županija s nevjerojatnim potencijalom, po meni nedovoljno iskorištenih. Viziju njezina razvoja ova Vlada ima i ona je uokvirena u program koji se zove “Razvoj Osječko-baranjske županije u razdoblju od 2017. do 2021. godine”. Sve ono što ova županija ima, sve ono što je čini boljom, što joj daje prednost u odnosu na ostatak države implementirali smo upravo u ovaj gospodarski program. Ono što je bitno dodati je da ono što izlagači na ovom simpoziju iznesu što i kako raditi, mi političari moramo implementirati na terenu, moramo to unijeti u zakone - naglasio je Anušić.

Ovakav je skup od samog početka bio potican i od lokalne vlasti, pa ne čudi kako je njegov sponzor Osječko-baranjska županija. Nazočne pozdravlja i župan Vladimir Šišljagić koji upozorava kako se vizija razvoja ovog dijela Hrvatske mora gledati u cjelini.

- Republika Hrvatska mora osigurati čvrsto jamstvo i pravni sustav, dobru i brzu administraciju. Mora ispuniti preduvjete i za statističke regije kako bi ovaj dio Hrvatske ušao u korak s ravnomjernim, ujednačenim razvojem da bi povlačio znatno veća sredstva iz fondova Europske unije. Potrebno je učiniti i ovaj dio Hrvatske interesantnim za ulaganja, za otvaranje novih radnih mjesta u proizvodnim pogonima. Dakako da je potrebno mijenjati i porezni sustav, smanjiti parafiskalne namete, smanjiti davanja koja gospodarstvenici i poduzetnici imaju. Potpuno je jasno da se te sustavne mjere ne mogu rješavati na lokalnoj razini, one se rješavaju u Hrvatskom saboru i ministarstvima, nju naprosto mora rješavati Vlada Republike Hrvatske - istaknuo je Šišljagić.

U ime gradske uprave Osijeka, sudionike skupa pozdravio je dogradonačelnik Vladimir Ham koji je odao priznanje Ekonomskom fakultetu i njegovim djelatncima na “sjajnom poslu koji čine.” Sličnog je razmišljanja bila i Ermina Smajlović, dekanica Ekonomskog fakultet u Tuzli, koja se veseli razvoju ovog dijela Hrvatske jer to se nesumljivo potom prelijeva na dijelove regije u okruženju. Naposljetku, za govornicom je bio i Tomislav Panenić, saborski zastupnik i ministar gospodarstva u vladi Tihomira Oreškovića, koji je naglasio kako je “poduzetništvo ključ svega”. U ime Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera sudionike skupa pozdravio je Mario Vinković, prorektor za nastavu i studente, te Vladimir Cini, dekan Ekonomskog fakulteta.

Rad simpozija ove se godine održavao kroz šest paralelnih sesija koje su uključivale deset programskih područja. To su Ekologija – zaštita prirode i okoliša, potom Uloga prava u razvoju gospodarstva, Financijske institucije, Povijesna naslijeđa u razvoju istočne Hrvatske, Ljudski kapital u funkciji društveno-ekonomskog razvoja regije, Značaj civilnog društva za razvoj regije, Novi trendovi u razvoju gospodarstva, Međusektorska suradnja i partnerstva, Društveno-odgovorno poduzetništvo i Regionalni razvoj - izazovi i prilike.

Najviše radova pristiglo je za tematsko područje vezano za financije i povijesno naslijeđe, najmanje za područje koji se dotiče partnerstva u poslovanju.

Simpozij je ove godine napravio i novi iskorak, prvi se put izišlo i iz zgrade fakulteta. Drugi su dan održavanja simpozija organizirane terenske sesije u Erdutu. Za isto je poslijepodne organizirano razgledanje Erduta, Aljmaša i Vukovara.

Naposljetku, svih 119 radova, a njihovi su autori iz ukupno 11 zemalja, kao i u slučaju prethodnih simpozija, sadržano je i u tiskanom izdanju - zborniku radova. D. Kuštro