Objavljeno 1. lipnja, 2017.
Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2017. prema kojem je Hrvatska zauzela 59. mjesto od 63. vodeće svjetske ekonomije. Lani smo bili 58. Ljestvica konkurentnosti IMD-a prikazuje 346 kriterija od kojih se 2/3 odnose na statističke indikatore, a 1/3 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika.
Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svim svojim resursima i kompetencijama kako bi olakšale dugoročno stvaranje vrijednosti. Metodologija IMD-a temelji se na analizi četiri faktora konkurentnost, i to: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, te pet indeksa za svako područje.
- Ulaskom u EU, Hrvatska je dobila priliku priključiti se državama i društvima s kojima se desetljećima uspoređivala i čiji smo životni standard priželjkivali. Nažalost, Hrvatska je ulazak u EU dočekala nespremna, pa nije uspjela potencijal pretvoriti u realizaciju. Stoga i danas gledamo kako brojni mladi stručnjaci napuštaju našu zemlju, propuštamo prilike za ostvarivanje naših aspiracija, a istovremeno trošimo resurse na pogreške prošlosti. I ova analiza pokazuje naše slabosti u svim područjima, pa čak i u onim, poput telekomunikacija i ICT sektora, u kojima smo prije desetak godina bili među naprednijima. Smatramo ovu godinu kritičnom i prijelomnom. Konačno trebamo pristupiti ozbiljnim i temeljitim reformama i promjenama koje bi omogućile zaokret koji odavno priželjkujemo. Analiza konkurentnosti još jednom pokazuje da moramo unaprijediti javne politike i transformirati javni sektor, koncenzusom definirati nacionalnu viziju i isto tako definirati temeljne afirmativne vrednote hrvatskog društva - ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
U ovogodišnjem izvješću Hong Kong je zadržao prvu poziciju i drugi je put vodeća ekonomija prema kriteriju konkurentnosti. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Švicarska, zatim slijede Singapur, SAD, Nizozemska, Irska, Danska, Luksemburg, Švedska i Ujedinjeni Arapski Emirati. Vidljivo je kako se ocjena naše konkurentnosti u razdoblju 2006. - 2009. bitno poboljšala, u razdoblju 2011. - 2014. bilježimo kontinuirani pad konkurentnosti, a od 2015. godine bilježimo blago poboljšanje ocjene. Međutim, vrlo je sličan pomak i kod ostalih zemalja s kojima se uspoređujemo. To pokazuje da Hrvatska ne provodi reforme dovoljno brzo i učinkovito dok su ostale zemlje u tome puno uspješnije te je stoga vidljiv naš zaostatak za ostalim novim članicama Europske unije. E.Soudil
slabosti je teško i nabrojiti
Kao i prošlih godina, slabosti je previše da bi se nabrajale na razini indikatora, pa se mogu ukratko sumirati: loše poslovno okruženje, slaba otpornost na krizu, niska zaposlenost, nezaposlenost mladih, starenje stanovništva, nedovoljna diversifikacija gospodarstva; lakoća poslovanja, državno vlasništvo u kompanijama, neprilagodljive politike vlade, loš pravni i regulativni okvir, imigracijski zakoni; visoka cijena kapitala, preveliki porezi i doprinosi; slabo razvijeno poduzetništvo, prilagodljivost poduzeća, poslovno upravljanje, i društvena odgovornost; razvoj i primjena tehnologije, privatno-javno partnerstvo, transfer znanja, niska inovativnost, nedovoljan transfer znanja, neadekvatno visokoškolsko i menadžersko obrazovanje. U anketi, prema mišljenju gospodarstvenika, kao najpovoljniji indikatori izdvojeni su sljedeći: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja i troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocijenjeni: sposobnost vlade, stabilnost i predvidljivost politika učinkovitost pravnog okruženja i konkurentan porezni sustav.