Za nešto više od mjesec dana, od 1. srpnja, u Hrvatskoj na scenu stupa nova, završna epizoda projekta fiskalizacija.

Briše se, naime, pojam “mali obveznik fiskalizacije“, odnosno paušalisti, ponajviše obrtnici, od tog datuma umjesto rukom ispisanih računa počet će izdavati račune s pomoću elektroničkih naplatnih uređaja.

Podsjetimo, fiskalizacija je u Hrvatskoj počela s prvim danom 2013. godine. Ona se provela u tri kruga - u prvi su ušli ugostitelji te veliki i srednji poduzetnici, njih oko 22 tisuće. U drugi krug, tri mjeseca poslije, ušli su trgovci i slobodna zanimanja, a u trećem, od srpnja iste godine, obuhvaćeni su svi ostali.

- Tako da se od 1. srpnja 2017. ne proširuje broj obveznika fiskalizacije, nego se sadašnji “mali obveznici fiskalizacije“, koji su izdavali račune preko knjige uvezanih računa, a njih je oko 15.000, moraju prilagoditi tomu da izdaju račune preko elektroničkih naplatnih uređaja - objašnjavaju u Središnjem uredu Porezne uprave.

Dakle, ne proširuje se krug obveznika fiskalizacije, jer svi oni već jesu njezini obveznici. Samo se mijenja način izdavanja računa.

- Odnosno svi oni koji su fiskalizirani moraju imati i fiskalni uređaj, što do sada nije bilo obvezno - konkretno objašnjava Marija Kusić, vlasnica knjigovodstvenog servisa iz Belišća.

Odnosno, više nije dopušteno izdavanje ručno ispisanih računa iz tzv. paragon-blokova. To će se najviše odnositi na male obrtnike, poglavito frizerske salone, proizvođače rukotvorina, pa, recimo, i taksiste.

Ljiljana Hibik, suvlasnica jednog od omiljenijih i posjećenijih frizerskih salon u središtu Osijeka, kaže kako za uobičajeno poslovanje to neće značiti nikakve promjene.

- Istina je da smo morali investirati u nabavu fiskalnog uređaja i pratećeg potrošnog materijala, ali to je sve - kaže Hibik.

Našli su dobrog operatora, koji im uz povoljnu cijenu najma blagajne pruža i svu tehničku podršku. No i to je iziskivalo dodatni trošak.

Ovo uvođenje fiskalnih blagajni pozdravljaju i u Hrvatskoj obrtničkoj komori. No njezin potpredsjednik, ujedno i čelnik Obrtničke komore Osječko-baranjske županije, Darko Knežević upozorava na još nešto.

- Naravno da ne bježimo od bilo kakve obveze podmirenja naših poreznih obveza, pitanje je samo što mi od toga dobivamo. Osnovni je problem u tome što država inspekcijski nadzire isključivo rad registriranih obrtnika, no što je s onima koji su u zoni sive ekonomije? Njezin udio u gospodarstvu je, prema dostupnim podacima, oko 28 posto. Takve nitko ne nadzire ili čini to vrlo malo - upozorava Knežević.

HOK je, vezano uz “nova” pravila fiskalizacije, radi pogodnosti za svoje članove, ušao u projekt zajedničke nabave blagajni i odgovarajućih programa, a ta se akcija spustila i na županijsku razinu.

Iz Porezne uprave još su prije dali dodatna objašnjenja kako je obveznik fiskalizacije koji je podatke o poslovnim prostorima dostavio XML porukom dužan, preko servisa e-Porezna, te podatke potvrditi do 31. srpnja uz dostavu podataka o proizvođaču/održavatelju programskog rješenja. Obveznici koji od 1. srpnja počinju izdavati račune s pomoću elektroničkih naplatnih uređaja dužni su, prije slanja prvog računa, također preko servisa e-Porezna, dostaviti iste podatke. Naposljetku, svi ostali obveznici fiskalizacije, koji nisu korisnici e-Porezne, te podatke dostavljaju na propisanom obrascu u nadležnu ispostavu Porezne uprave, također prije slanja prvog računa na ovjeru.