Bizarna je činjenica da dojava o požaru u velikom broju objekata u Osijeku ne ide direktno osječkim profesionalnim vatrogascima, nego u Zagreb, Rijeku, Zadar, Slavonski Brod...

Među njima je i gotovo 50-ak objekata u Osijeku, primjerice pojedini trgovački i kulturni centri, nekoliko fakulteta, Klinički bolnički centar Osijek, desetak malih hotela te mnogo drugih ustanova i zgrada od značaja u Osijeku.

Vatrodojavni se sustav aktivira dimom ili povećanjem topline. Signal se prosljeđuje u centralu objekta iz koje se automatski pozivaju telefonski brojevi koje određuje vlasnik objekta. Ovisno o sustavu, signal se šalje na od tri do šest brojeva, a najčešće vlasniku, odgovornim osobama i zaštitarskim tvrtkama. Tako se nerijetko dogodi da nitko ne odreagira na dojavu o požaru. Gdje su tu oni koji vatru na kraju i gase?

- Signali koji nisu upućeni direktno u Javnu profesionalnu postrojbu Grada Osijeka, koja operativno dežura od 0 do 24 i izlazi na mjesto događaja u roku od 60 sekundi od zaprimljene dojave, oduzimaju dragocjeno vrijeme, jer je kratko vrijeme reagiranja od ključnog značenja za daljnji razvoj nastalog požara. Primjerice, u slučaju Getroa, koji je izgorio 2008. godine, signal vatrodojave išao je u Slavonski Brod. O tom su požaru nama javili građani kada je vatra već zahvatila cijeli objekt. Ista se stvar dogodila s požarom u Billi. Ne znamo ni komu je signal otišao, ali o tom su nam požaru također dojavili građani - kaže Pero Čeman, zapovjednik JPVP-a Osijek.

Dodaje kako, uz to što je Getro potpuno izgorio, izgubljena su i radna mjesta, a u gradu već devet godina na istom mjestu stoji ruševina koja ga nagrđuje.

- Drugi se problem pojavio na požaru u Domi u Donjem gradu. Ondje se alarm aktivirao kada smo već gasili požar. Naime, unutar objekata neki poslovni prostori imaju vatrodojavu prema nama, a neki ne, pa se dogodilo da se alarm aktivirao tek kada su dim i toplina došli do prostora u kojem alarm postoji - dodaje zapovjednik osječkih profesionalnih vatrogasaca.

Dok su neki shvatili koliko je važno da vatrodojava ide izravno osječkim vatrogascima, primjerice Pravni fakultet, u kojem je veliki požar izbio 1998. godine, neki to ne učine ni nakon što su iskusili požar. Tako, recimo, “Crodux” i dalje nema direktnu vatrodojavu prema JPVP-u Osijek iako se ondje dogodila velika kalvarija 2014. godine. Gorjelo je svojedobno i u osječkoj Šećerani, no dandanas ta tvornica nije spojena vatrodojavom s JPVP-om Osijek, navode u JPVP-u.