Uljana repica i jagoda prošle su godine zabilježile rekordnu proizvodnju u posljednjih 26 godina, šećerna repa bilježi najveći prirod po hektaru u posljednjih 26 godina, dok orah bilježi najmanju proizvodnju. Podatci su to koje je između ostalog objavio Državni zavoda za statistiku (DZS) o biljnoj proizvodnji.

Uljane repice je, prema podatcima DZS-a, lani proizvedeno 112.990 tona, što je gotovo za 100 posto više nego u 2015. godini, a to je ujedno i najveći prirod od 1990. godine, napominju statističari.

Uljane repice posijano je na 36.778 hektara, što je za 67,3 posto više nego u 2015., a urod po hektaru iznosio je 3,1 tonu (u 2015. bio 2,6 tona). Urod pšenoraži lani je iznosio 81.393 tone i povećan je za 49,1 posto u odnosu na godinu ranije, urod ječma porasto je za 36 posto, na 263.165 tona, a pšenice gotovo za 27 posto, na 960.081 tonu.

Pšenice je prošle godine zasijano na 168.029 hektara ili 19,2 posto više površina, a urod po hektaru povećan je s 5,4 tone po hektaru na 5,7 tona po hektaru.

Šećerna repa je u 2016. ostvarila najveći prirod po hektaru, i to gotovo 21 tonu po hektaru u usporedbi s 2015. To je ujedno najveći prirod po hektaru od 1990., ističu iz DZS-a.

Lani su šećernom repom zasijana 15.493 hektara ili 11,6 posto više nego u godini ranije, a proizvodnja je povećana 54,6 posto, na 1,16 milijuna tona. Prirod po hektaru iznosio je 4,1 tonu, za razliku od 2015. kada je bio 3,9 tona po hektaru. Povećani su i prirodi po hektaru ostalih usjeva - soje za 900 kilograma (s 2,2 tone, na 3,1 tonu po hektaru), lucerne za 2000 kilograma (sa 6,1 t/ha na 8,1 t/ha) i silažnog kukuruza za 5800 kilograma (s 35,6 t/ha na 41,4 t/ha). Prirod krumpira po hektaru povećao se za 2700 kilograma po hektaru, odnosno sa 17 tona po hektaru na 19,7 tona po hektaru.

Podatci DZS-a pokazuju da su jagode ostvarile rekordnu proizvodnju u posljednjih 26 godina. Jagoda je lani proizvedeno 3383 tone, što je porast od 37,8 posto u odnosu na godinu ranije, ali i rekordna proizvodnja u posljednjih 26 godina.

Rast proizvodnje kod voća i povrća bilježe mandarine za 45,8 posto, na 52.402 tone, mrkva za 57,3 posto, na 18.225 tona, lubenica za 26,5 posto, na 20.054 tone, paprika za 21,5 posto, na 19.257 tona, maslina za 10,3 posto, na 31.183 tone, višnja za 30,4 posto, na 7.827 tona itd. Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Osijek kaže kako su ovi podatci dali nagovještaj da će doći do promjene strukture sjetve.

- Porastao je interes za sjetvu uljane repice te je prema nekim podatcima zasijano 42.000 hektara, također je i za sjetvu soje koja je zasijana na oko 80.000 hektara te za šećernu repu koja je na području Slavonije i Baranje zasijana na oko 19.000 hektara. Zašto veliki interes za sjetvu uljarica? Smatra se da je to zato jer imaju stabilnu cijenu i siguran otkup i isplatu. Naime, Tvornica ulja Čepin ima kapacitet prerade 150.000 tona i cilj joj je raditi punim kapacitetom. Naša je soja tržištu sve zanimljivija jer se Europa, koja je inače velik uvoznik soje i sojine sačme, distancirala od GMO soje. A što se tiče povećanja proizvodnje jagoda, smatra se da su se toj i sličnim proizvodnjama kao primjerice šparogama i bijelom luku okrenuli više mladi poljoprivrednici koji nemaju puno poljoprivrednog zemljišta - kaže Nad te dodaje kako se uz pad proizvodnje pšenice očekuje i pad proizvodnje kukuruza jer se stočarstvo ne oporavlja očekivanom dinamikom. - Mi u Hrvatskoj gospodarskoj komori često naglašavamo da Hrvatska ima potencijal proizvoditi više od milijun tona pšenice. Naši poljoprivrednici inače vole proizvoditi pšenicu, međutim zbog niske otkupne cijene, troškova primanja i kašnjenja isplate mnogi su odustali od sjetve te kulture koja je nekad donosila i prvi novac na sela - kaže Nad.