Objavljeno 24. svibnja, 2017.
Zbog prejeftinog mlijeka prodajemo muzne krave, kaže obitelj Laslo
Od Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, nakon što je nacrt prijedloga pretprošlog tjedna usvojila Vlada te ga poslala u daljnju proceduru, proizvođači hrane puno očekuju.
Uz ostalo, treba stati na kraj dampingu, odnosno učestaloj praksi da se proizvod na trgovačkoj polici pojavi po cijeni nižoj od proizvođačke, a što obezvređuje rad i proizvod proizvođača, što je, primjerice, posebno vidljivo na mlijeku jeftinijem od vode. Dok mljekari prolijevaju znoj da bi za litru mlijeka od otkupljivača dobili 2,60 - 2,70 kuna za litru, ono se na trgovačkim policama može naći i po cijeni nižoj od tih, a pola litre flaširane vode u pojedinim prodavaonicama je oko pet kuna. Mljekarski sektor već je platio cijenu toga, pa je broj proizvođača, muznih grla, proizvedenih količina te aktivnih farmi strmoglavo pao te mljekari ovaj zakon dočekuju uz ocjenu da je dobar, ali da stiže – prekasno. Tvrde to i u obitelji Laslo iz Satnice Đakovačke, gdje dva brata, Ivan i Danijel, imaju OPG i obrt s muznim kravama, a koje, zbog kraha tog sektora i preniske proizvođačke cijene, upravo ovih dana rasprodaju.
Propast proizvođača
- Mi mljekari davno smo upozoravali na sve nepravilnosti koje u lancu opskrbe hranom prate našu proizvodnju. Upravo u njoj su evidentno oštećeni proizvođači. Dosad je na djelu bilo uništavanje proizvođača mlijeka jer se na policama nalazilo znatno jeftinije mlijeko nego što se moglo stvoriti u proizvodnji. Rezultat – masovna propast proizvođača i farmi. I sami upravo rasprodajemo krave zbog preniske otkupne cijene mlijeka, a ispod tri kune se ne može održati u ovoj proizvodnji - kaže otac tih dvaju mlađih poljoprivrednika Antun Laslo. Ta obitelj prelazi na tov junadi, isplativije je. No treba rasprodati 50 muznih krava od ukupno 130 grla, jer kupci kupuju “nasitno”, samo nekoliko grla.
- Što više reći ako se zna da je kupac iz Karlovca kupio samo četiri, a kupac iz Dalmacije dolazi zbog samo jedne krave. Ovom iz Karlovca rekli smo neka bira. No bez stoke ostati nećemo. Ne možeš glavom kroz beton, beton je tvrđi - kaže slikovito Laslo i sa zebnjom pita: “K tome, što ako Agrokor ode u stečaj? Bit će to tragedija za sve.”
Povrtlarka Blaženka Škorvaga iz Punitovaca pozdravlja ovaj zakon.
- To je prvi put da su nešto napravili za seljake i dali nam nadu, iako kod nas zakoni često ostanu samo mrtvo slovo na papiru - kaže Škorvaga.
Svinjogojac Mirko Kolić iz Budrovaca je optimističan.
– Taj je zakon dobrodošao, s njim bismo trebali profitirati mi proizvođači i krajnji potrošači - ocjenjuje Kolić, čija se branša dosad žalila na uvozni lobi i njegovu spregu s trgovačkim centrima, čijem diktatu ovaj zakon također treba stati na rep.
Borba s uvozom
– Ovi su uvozili meso, a centri kupovali te na ciljanim akcijama prodavali po dampingu “kupiš za 10, a prodaješ za 8 kuna”. Damping je to iz EU, čije su se članice rješavale viškova slanjem na naša, slabija tržišta - kaže Kolić.
I pčelari pozdravljaju donošenje zakona jer bore se s uvozom, odnosno podmetanjem šećerne melase pod med, nepovoljnim uvjetima otkupljivača i drugim.
– Nismo protiv uvoza, ali smo za to da se sve točno deklarira i da naš potrošač zna što kupuje. Otkupljivači nam otkupljuju u malim količinama kako bi samo zadovoljili da našeg meda, iz Hrvatske, ima nešto na policama, ali nije kontrolirano koliko ga ima. Naš med sve manje otkupljuju. Cvjetni med ide po maksimalno 21-22 kune, a s ovakvim načinom pčelarenja, trovanjima i slabim pašama ispod 25 ili 30 kuna ne bi smio ići - upozorava predsjednik Udruge pčelara Đakovštine Željko Tomić. Med, kaže, najviše uvozimo iz Kine. Đakovački pčelari posebno su ogorčeni i na prodaju melase po cijeni od 35 kuna.
- Prodaje se na tržnici, bez etikete - navodi Tomić još jedan primjer nepoštene trgovačke prakse.
Procedura s daljnjim donošenjem zakona je u status quo fazi. Kada dođe u Sabor, mora prvo ići na Odbor za poljoprivredu, pa na Odbor za zakonodavstvo, nakon čega se stavlja na dnevni red i ide u saborsku raspravu. Zbog osjetljivosti teme očekivanja su da neće proći u prvom čitanju.
Suzana ŽUPAN
Tomislav Tolušić
ministar poljoprivrede
Na ovaj zakon natjerali su nas trgovački lanci
“Sve primjedbe naših proizvođača i prerađivača iz sektora poljoprivrede i prehrambene industrije uvrstili smo preko HPK-a i drugih u javnu raspravu. Na taj zakon natjerali su nas trgovački lanci, koji se nisu korektno ponašali prema našim proizvođačima u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije. Popisali smo sve nepoštene trgovačke praske koje postoje u sustavu trgovine i propisali vrlo visoke kazne – do 3,5 milijuna kuna za pravne osobe za teže povrede odnosno do milijun kuna za lakše povrede. Cijeli postupak vodit će Agencija za tržišna natjecanja”, rekao je ovih dana, za posjeta Đakovu, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
Zabrinjava ih fiskalizacija od 1. srpnja
Povrtlarka Blaženka Škorvaga kaže kako je trenutno zabrinutija zbog najava da od 1. srpnja slijedi fiskalizacija na tržnicama za sve. “Kako ću na otvorenom, po kiši, boriti se s računima, fiskalnom blagajnom i zbog jedne paprike?! Dok to sve obavim, izvažem, spakiram, utipkam, izdam račun, otići će dalje i ono malo mušterija. Neka nam možda odrede neki paušal, pa to je tržnica, a ne zatvoreni prostor”, upozorava Škorvaga.
pad
VISOKU CIJENU PLATIO JE MLJEKARSKI SEKTOR