Prof. dr. sc. Snježana Tolić s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku nedavno je održala predavanje o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima kao ključu europskog modela poljoprivrede na Forumu “Mladi i poljoprivreda” u Osijeku u sklopu projekta GRASS Croatia sufinanciranog sredstvima Europske komisije. Tom je prigodom podsjetila kako su Ujedinjeni narodi 2014. proglasili godinom obiteljskih farmi zbog naglašavanja njihove posebne važnosti za stvaranje prehrambene neovisnosti, očuvanje tradicionalnih prehrambenih proizvoda koji pridonose uravnoteženoj prehrani stanovništva te održavanje agrobioraznolikosti i održive uporabe prirodnih resursa.

OPG-ovi također pružaju doprinos lokalnim ekonomijama pozitivnim gospodarskim učincima, a time i ukupnom blagostanju lokalnih zajednica, rekla je prof. Tolić i dodala kako OPG-ovi njeguju društveno vrijedne modele poljoprivredne prakse koji su ekonomski, socijalno i ekološki održivi.

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva u EU čine 85 % ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava i raspolažu sa 68 % ukupne korištene poljoprivredne površine te proizvode čak 71 % ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, rekla je prof. Tolić i naglasila kako je u EU 12 milijuna OPG-ova te 25 milijuna aktivnih poljoprivrednika, koji raspolažu sa 172 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, što dostatno govori o važnosti koju ima poljoprivredna proizvodnja na OPG-ovima u EU. U Hrvatskoj je u sektoru obiteljske poljoprivrede ukupno aktivno 312.176 osoba, od kojih je 165.167 nositelja OPG-ova, čija je prosječna dob 59 godina, rekla je prof. Tolić i dodala kako je krajem 2016. poljoprivrednih gospodarstava bilo ukupno 170.515; od toga su OPG-ovi zastupljeni s 97 %, odnosno bilo ih je 165.167. Koliko je značenje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u EU govori i podatak da oni zapošljavaju najveći dio radne snage, i to čak 88 % ukupnog reguliranog rada u ovom sektoru, rekla je prof. Tolić i dodala kako se, unatoč tome, obiteljska gospodarstva svakodnevno suočavaju s izazovima uspješnog planiranja, pristupa tržištima, financiranja, udruživanja, primjenom inovacija, administrativnim barijerama, neizvjesnostima tržišta i drugim preprekama koje utječu na odluke poljoprivrednika o nastavku bavljenja poljoprivredom. Naime, ukupan broj gospodarstava u razdoblju od šest godina, do 2016., smanjio se za 27.508 gospodarstava, a najviše se smanjio broj zadruga, istaknula je prof. Tolić.

Poznato je da je obiteljska poljoprivreda suočena sa starenjem svoje radno aktivne populacije i sukladno s tim s vitalnošću i nasljeđivanjem poljoprivrednih imanja koja su se tradicionalno prenosila s koljena na koljeno, što dovodi u pitanje opstanak brojnih obiteljskih gospodarstava, rekla je prof. Tolić i dodala kako je u strukturi europskih poljoprivrednih gospodarstava samo 6 posto nositelja mlađih od 35 godina, što je, preračunato, 435.000 gospodarstava, čija je prosječna veličina 14,6 ha. U Hrvatskoj se mladim poljoprivrednikom smatraju nositelji OPG-a do navršenih 40 godina života i krajem 2016. godine bilo ih je 10 %, a udio mladih do navršenih 35 godina bio je 5,67 %, što je niže od prosjeka EU-a.

Poljoprivredno stanovništvo stari na cjelokupnom prostoru Europske unije, pa tako podaci od prije pet godina pokazuju kako je na svakog nositelja PG-a mlađeg od 35 godina bilo njih devet starijih od 55 godina, s tim što je Poljska imala najveći udio poljoprivrednih nositelja mlađih od 35 godina (12,3 %), što je dvostruko više od prosjeka EU-a, a Portugal je imao najstarije poljoprivredno stanovništvo - čak 73,4 % vlasnika farmi bilo je iznad 55 godina, slijede Bugarska sa 70,3 % i Rumunjska sa 67,5 %, prezentirala je prof. Tolić stanje u EU.

Zanimljiv je podatak kako su mlađi poljoprivrednici najčešće nositelji većih gospodarstava koja su ekonomski isplativa i mogu pružiti prihvatljiv životni standard za obitelj, a najviše nositelja malih gospodarstava (do 5 ha) ima 55 i više godina, rekla je prof. Tolić i objasnila kako se ta pojava može pripisati činjenici da je poljoprivreda niskoprofitna ekonomska aktivnost i zato teže privlači mlade ljude i “biznis-orijentirane” osobe. Osim starenja poljoprivrednog stanovništva važne su i migracije mladih iz ruralnih područja, i to i prije preuzimanja poljoprivrednih gospodarstava, rekla je prof. Tolić i dodala kako je taj socijalni fenomen u poljoprivredi zahvatio cjelokupno područje EU i velik je izazov za razvoj ne samo poljoprivrede nego i ukupnog ruralnog područja EU, koje zauzima 91,6 % kopnenog područja.