U društvu u kojem vladaju sebičnost krivo shvaćenog individualizma i grabež prvobitne akumulacije kapitala, lijepo je znati da postoje ljudi koji nesebično pomažu drugome, naročito onima u potrebi, i to čine samozatajno, ne žudeći za slavom i publicitetom.

Dodjeljivanjem nagrade “Johann Kohlhoffer”, koja je dobila ime po poznatom osječkom dobrotvoru, istaknutim filantropima iz redova obrtnika te malih i srednjih poduzetnika iz Slavonije i Baranje Zaklada za razvoj lokalne zajednice Slagalica iz Osijeka podsjeća nas na važnost zaboravljenih građanskih vrlina kao što su čovjekoljublje i činjenje dobrih djela. Kako nam je rekla Branka Kaselj, upraviteljica Zaklade Slagalica, svrha je Kohlhofferove nagrade poticanje socijalne osjetljivosti među onima koji stvaraju dobit te podupiranje neprofitnih akcija ili udruga od općeg dobra i interesa. Nagrada je dobila ime po pokretaču jedne od prvih dobrotvornih zaklada na području grada Osijeka, gostioničaru i vlasniku svratišta Johannu Kohlhofferu, čijim je novcem nakon što su se toj inicijativi priključili još i Josef Huttler te o. Christian Monsperger sagrađeno gradsko sirotište i osječka bolnica.

Osim poticanja čovjekoljublja i dobročinstava među gospodarstvenicima, Zaklada Slagalica bavi se brojnim pitanjima iz političke agende kao što je poticanje razvoja civilnog društva, multikulturalnosti i demokracije, socijalne i ekonomske stabilnosti te razvoja socijalnog kapitala i građanskog aktivizma. Kako nam je rekla upraviteljica Slagalice, Branka Kaselj, koja je u ovu zakladu došla s položaja izvršne direktorice osječkog Centra za mir, cijeli se kontekst u civilnom društvu promijenio, drukčiji su društveni problemi i okolnosti pa i uvjeti financiranja u odnosu na devedesete. Naime, u to vrijeme civilni sektor u Hrvatskoj financirao se zahvaljujući izdašnim donacijama iz inozemstva. Dodala je kako je nakana Centra za mir i nenasilje kao suosnivača Zaklade Slagalica bila da dio svojih potencijala izdvoji kako bi se osnovala lokalna zaklada koja će moći pomagati i podupirati različite lokalne inicijative kao što je i Centar za mir dobivao odgovarajuću potporu iz inozemstva tijekom devedesetih.

Zaklada Slagalica financirala je u proteklih deset godina više stotina različitih inicijativa poput Puteva madame Clicquot, koja evocira vezu francuske poslovne žene iz sfere vinskog biznisa i Pleternice u čiju je čast jedan lokalni couveé prozvan klikunom. U zakladi su prepoznali i važnost prekograničnog ekološkog i turističkog projekta Zelene staze u suradnji s Mađarima te cijeli niz građanskih inicijativa poput postavljanja šest javnih miniknjižnica u Osijeku, Čepinu i Dardi, nabave knjiga za Područnu školu Sarvaš, sadnje 29 javora u selima za koje sigurno niste nikada čuli Češljakovcu i Golom Brdu u općini Kaptol, gradnje dječjih igrališta u također manje poznatim zakutcima Slavonije kao što su Frkljevci i Kadanovci ili pomoć STD-u “Pajo Kolarić” u obnovi glazbala. Ovakvih je primjera mnogo, a prosječni iznos koji Slagalica isplaćuje pojedinačnim projektima ove vrste je 13.000 kuna. Među ostalim projektima koje Slagalica financira je i nagrada “Krunoslav Sukić” za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava koju izvorno dodjeljuje osječki Centar za mir te Fond Hipokrat. D. Celing