Povišen arterijski tlak danas se s opravdanjem naziva svjetskim ubojicom broj 1, jer je glavni nezavisni čimbenik rizika za kardiovaskularni pobol i smrtnost. Uz to, glavni je faktor rizika za moždani udar i kroničnu bubrežnu bolest.

U Hrvatskoj je to naročito jasno vidljivo, jer su kardiovaskularne bolesti glavni razlog umiranja. Još više zabrinjava podatak da su u skupini osoba mlađih od 65 godina kardiovaskularne smrti na drugom mjestu, odmah iza malignih bolesti.

Prevalencija hipertenzije u Hrvatskoj je vrlo visoka i iznosi čak 37 %, što znači da svaki treći odrasli stanovnik ima vrijednosti arterijskoga tlaka > 140/90 mmHg. Na žalost, prema najnovijim podacima nema naznaka smanjivanja učestalosti te je na karti svijeta dio gdje se nalazi naša domovina označen crveno – trend je nepromijenjen, čak s naznakama porasta. Zabrinjava što je prevalencija hipertenzija u porastu kod djece i mladih.

Sramotni i neopravdani su danas aktualni podaci za Hrvatsku i svijet o velikoj prevalenciji i neostvarenim ciljevima liječenja jer je arterijsku hipertenziju moguće prevenirati i znatno bolje kontrolirati jednostavnim mjerama.

Otklon od zdravoga načina života glavni je razlog. Velika učestalost pretilosti, premalo tjelesne aktivnosti, prekomjeran unos kuhinjske soli, neobuzdano korištenje alkohola i pušenje temelj su poremećaja i početak hipertenzije, ali i metaboličkoga sindroma, šećerne bolesti i bubrežnoga oštećenja. Sve te devijacije od prirode i zdravoga života mogu se spriječiti. No, na žalost, ljudi teško mijenjaju loše navike i vrlo je malen uspjeh postignut dosadašnjim pokušajima i programima provođenja mjera primarne prevencije. Razlog je u samoj ljudskoj naravi, ali nešto je i u tim programima koji su trajali neko vrijeme i onda se tiho ugasili.

Ipak, u posljednjih deset godina u Hrvatskoj su napravljeni veliki koraci u nastojanjima da se smanji prekomjeran unos kuhinjske soli, koji danas iznosi više od 11 grama dnevno, što je dvostruko više od dopuštenoga i peterostruko više od fizioloških potreba. Drugi razlog loše kontrole slaba je ustrajnost. Uz pridržavanje zdravoga života, ključ uspjeha je upravo povećanje ustrajnosti. Arterijska hipertenzija masovna je bolest i najveći javnozdravstveni problem današnjice. Pažnja mora biti usmjerena na smanjivanje učestalosti, učinkovito provođenje mjera primarne prevencije i trajno liječenje.

Budući da svaki treći stanovnik Hrvatske ima povišene vrijednosti arterijskoga tlaka, važan je i racionalan pristup dijagnostici i liječenju, kako novac ne bi bio trošen na nepotrebno, nego da je ciljano alociran tamo gdje je nužan.

U skladu s tim, Hrvatsko društvo za hipertenziju pripremilo je ove godine Praktične smjernice za dijagnostiku arterijske hipertenzije, gdje su jasno određene pretrage koje u određenih bolesnika treba učiniti i na kojoj razini zdravstvene zaštite. Većina hipertoničara ima poremećaj regulacije šećera, poremećaj metabolizma lipida, mokraćne kiseline, početno bubrežno oštećenje, što sve iziskuje pažnju, a uglavnom i terapiju, što dodatno otežava liječenje i pogoršava prognozu.

prof. dr. sc. Bojan Jelaković, predsjednik Hrvatskoga društva za hipertenziju, pročelnik Zavoda za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju KBC-a Zagreb